Tridesetpetogodišnji Cvjetko Sandić iz Zvornika postao je jedini doktor tehničkih nauka iz oblasti geotehnike u Republici Srpskoj nakon što je protekle sedmice na Rudarsko-geološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, uspješno odbranio doktorsku disertaciju na temu „Procjena hazarda i rizika od klizišta za različite nivoe prostornog planiranja u Republici Srpskoj, BiH“.
Odbrani disertacije, prethodili su brojni istraživački radovi, a publikovao je ukupno 28 naučno-stručnih radova, od kojih su četiri objavljena u inostranim naučnim časopisima koji su na svjetskoj SCI listi, a njih 15 je publikovano na engleskom jeziku.
Titula doktora tehničkih nauka – geološko inženjerstvo iz oblasti geotehnike došla je, po mišljenu mentora i članova komisije, u prave ruke jer se „radi o mladom naučniku koji je svjetska iskustva donio u institucije Srpske“.
Sandić objašnjava da je oblast geotehnike relativno nova i bavi se proučavanjem uslova i procesa koji su nepohodni prije svega za građevinarstvo, prosorno planiranje, rudarstvo, zaštitu životne sredine itd.
– Geotehnika je, između ostalog, podloga za temeljenje svih vrsta objekata i predstavlja spoj geologije i građevinarstva. Zapravo, nema objekta površine preko 400 kvadrata koji nema potrebu za informacijama koji se dobijaju inženjerskogeološkim i geotehničkim istraživanjima kako u fazi projektovanja tako i u fazi same izgradnje. Sama disertacija pod nazivom „Procjena hazarda i rizika za različite nivoe prostornog planiranja u Republici Srpskoj“, je dala novi inženjerski apsekt proučavanja klizišta, izradu adekvatnih modela, koji predviđaju koja su to područja pod većim ili manjim rizikom od klizišta. U radu je urađena i procjena rizika od klizišta za urbano područje Grada Doboja, odnosno koliki je rizik od klizišta za škole, bolnice i stanovništvo u tom području. Ovi podaci će biti veoma značajni za potrebe prostornih planova i urabnističkih planova – pojašnjava Sandić, koji je doktorske studije upisao 2013. godine, a puno mu je, kako kaže, pomoglo radno iskustvo u Geološkom zavodu Republike Srpske u Zvorniku, gdje radi već 12 godina, a trenutno obavlja poslove zamjenika direktora.
– Iskustvo na poslovima u Geološkom zavodu mi je puno pomoglo tokom doktorskih studija. Specifično je i kako sam našao u ovom zavodu. Kao odličan đak koji je razmišljao o političkim naukama, telekomunikacijama i drugim fakultetima, trenirao košarku, ipak sam odlučio da odem na geotehniku, a nakon što sam prvu godinu „očistio“ u junu dobio sam stipendiju Geozavoda, što je bio znak da po završetku studija moram i ja njima da vratim znanje i neko vrijeme radim u toj insitutciji. Kasnije sam upisao master studije, koje sam završio sa prosjekom ocjena 9,5. Upravo u to vrijeme kreće problem sa klizištima, a najveći je bio 2014. godine kada ja postajem član ekspertskog tima Republike Srpske za pomoć u poplavama i klizištima. Tada počinje da se radi i digitalna baza podataka, a zahvaljujući informatičkom znanju sve te procjene koje su urađene su prezentovane i sačuvane u digitalnom obliku. Uz to iskustvo, te proporuke mog mentora, prof. dr Biljane Abolmasov, dekana na Rudarsko-geološkom fakultetu odlazim na usavršavanje u inostransto, u Kinu, Austriju, Švajcarsku, Hrvatsku, a pogotovo je značajan boravak u Italiji jer su oni u svijetu najdalje otišli u proučavanju klizišta. Na toj stručnoj školi u Italiji bilo je svega 40 naučnika iz cijelog svijeta koji se, svako iz svoje oblasti bave klizištima, odnosno oni imaju multidisciplinarni pristup ovoj temi. Tu su bili geolozi, građevinski inženjeri, geografi, geomorfolozi, a među njima i ja. Sva ta iskustva su puno značila tokom doktorskih studija koje sam završio sa prosjekom 9,8 – naveo je Sandić.
Desetogodišnja istraživanja tokom doktorskih studija su mu, kaže bila potrebna kako bi se ispunili svi uslovi da bi uopšte mogao da brani doktorat.
– Ja sam rad možda bio priveo kraju i 2020. godine, ali je pandemija virusa korona učinila svoje pa je bilo otežano pisanje i same recenzija moga rada. Na tehničkim fakutletima u Beogradu je, inače, pravilo da morate biti prvi autor toga rada na prestižnoj SCI listi iz doktorske teze da bi uopšte univerzitetska komisija zasjedala i razmatrala vaše uslove za odbranu. Ja sam svoj rad objavio u engleskom časopisu Journal of Maps koji predstavlja prestižan časopis iz ove oblasti. To mi je otvorilo vrata da uđem u sam proces odbrane, provjeru plagijata na Univerzitetu i sl., da bi Vijeće tehničkih nauka to i odobrilo – prisjeća se Sandić, koji je nakon dr Lazara Vujnovića, nekadašnjeg direktora zavoda, sada jedini doktor nauka u Geološkom zavodu Srpske.
Na odbrani disertacije, jedan od članova komisije, pošto se radilo o istraživanju u Republici Srpskoj, bio je i redovni profesor PMF-a iz Banjaluke Radislav Tošić. On je ovom priliko istakao značaj Sandićevog rada i istraživanja.
– Ovo je primjer istraživanja od početka, gdje mladi inženjer prikuplja podatke, razvija ih i gradi do nivoa rizika ili implementacije. Tako se gradi čovjek, tako se gradi inženjer. To je dug proces jer se ne može ništa preko noći. On je sakupljao novine iz te oblasti u svijetu i donio ih u Republiku Srpsku, ali gdje u Srpsku, u njene institucije, dakle za sve one koje tamo rade. Sandić gradi instituciju koja definiše standarde i radi, recimo, podazakonske akte, a to je sve došlo od akademske zajednice. Ovo je pokazatelj da iza velikih ljudi iz ove oblasti dolaze ovakvi mladi ljudi. Objaviti naučni rad u Journal of Maps, prestižnom časopisu, proći sve provjere i recenzije nije mala stvar za Zvornik, za Banjaluku, za Republiku Srpsku, jer stati u red sa istraživačima i institutima koji imaju stotine milione evra na raspolaganju za istraživanje, nije lako. To govori, da u ovom narodu postoje oni koji mogu i znaju, i da i dalje mi dajemo velika imena u različitim oblastima, a to je ključno – rekao je Tošić.
Sandić, koji je oženjen i otac je dva sina, ima poruku i za mlade ljude i one koji razmišljaju šta da upišu. To su, prije svega, tehničke nauke.
– Moja je preporuka da studiraju tehničke nauke, geologiju, geotehniku, hidrogeologiju, mašinstvo, elektrotehniku da i ne govorimo. Niko od mojih prijatelja sa kojima sam se družio, a koji su završili tehnička zanimanja nije bez posla. Danas su to ljudi koji rade po cijelom svijetu, pogotovu oni iz oblasti građevinarstva, rudarstva, proizvodnje i prerade nafte, a njihova primanja su zaista velika – ističe Sandić.
Rad na fakultetu
Sandić kaže da se na doktorske studije ne ide samo iz entuzijazma ili zbog samostalnog naučno-istraživačkog rada već i da se to znanje prenese široj akademskoj zajednici.
– Planiram potražiti neku docenturu u budućnosti i da svoja znanja prenesem budućim studentima. Imam nekoliko mogućnosti na fakultetima u Republici Srpskoj i Srbiji pa ćemo vidjeti šta će od toga biti – zaključio je Sandić.
Izvor: infobirac.net
