Sve više zemalja širom svijeta uvelo je potpune ili djelimične zabrane TikToka u javnom sektoru zbog povećane zabrinutosti za nacionalnu bezbjednost. Većina zabrana koje su uvedene ograničena je na javni sektor ili državne uređaje, ali sve veći broj privatnih kompanija jednostrano blokira aplikaciju jer američka Vlada razmatra potpunu zabranu ako kineski vlasnici TikToka ne prodaju američku verziju aplikacije.
Ujedinjeno Kraljevstvo i Novi Zeland prošle su sedmice najavili mjere za blokiranje TikToka s državnih uređaja, što je dodatno povećalo napetost između vlasnika aplikacije i zapadnog svijeta.
U SAD je Bijela kuća prošlog mjeseca dala saveznim agencijama 30 dana da uklone TikTok sa svih telefona i sistema. Ministarstvo pravosuđa i FBI trenutno istražuju ovu društvenu mrežu zbog nadziranja novinara putem aplikacije.
Kako bi to bolje ilustrovao, “Axios” je objavio grafikon koji prikazuje kartu svijeta sa zemljama koje su donijele odluku o zabrani aplikacije u vlasništvu kineske kompanije “ByteDance”.
Prema grafikonu, zemlje koje su uvele djelimičnu zabranu, što znači da aplikacija neće biti dopuštena na službenim telefonima javnih službenika, su: SAD, Kanada, Novi Zeland, Tajvan, Finska, Švedska, Francuska, Austrija, Španija, Portugal, Holadnija, Belgija, Litvanija, Letonija, Estonija, Njemačka, Velika Britanija, Češka, Poljska, Rumunija, Bugarska, Slovenija, Italija, Slovačka, Hrvatska, Mađarska, Danska i Grčka. U ovom slučaju ove gore navedene zemlje će zabraniti TikTok na Vladinim uređajima, ali isto ne vrijedi za privatne telefone. Zemlje koje su uvele potpunu zabranu TikToka su Indija, Avganistan i Indonezija. U međuvremenu su Pakistan i Bangladeš uveli privremenu zabranu.
Ko je prvi zabranio upotrebu TikToka?
Među pionirima zabrane je Indija. Naime, ova zemlja je još prije tri godine zabranila upotrebu aplikacije i još desetine drugih kineskih, uključujući aplikaciju za razmjenu poruka WeChat, zbog zabrinutosti za privatnost i bezbjednost.
Zabrana je uslijedila ubrzo nakon što je u sukobu indijskih i kineskih trupa na spornoj granici Himalaja poginulo 20 indijskih vojnika, a na desetine povrijeđeno.
Prošle godine Tajvan je zabranio upotrebu TikToka u javnom sektoru nakon što je FBI upozorio da aplikacija predstavlja rizik za nacionalnu bezbjednost.
Pakistanske vlasti su privremeno zabranile TikTok najmanje četiri puta od oktobra 2020, navodeći zabrinutost da aplikacija promoviše nemoralan sadržaj. Talibansko rukovodstvo Avganistana zabranilo je TikTok i igru PUBG 2022. godine na osnovu zaštite mladih od “zavaravanja”.
Privatne kompanije i mreže takođe počinju donositi odluke. Neki američki fakulteti takođe zabranjuju TikTok na svojim lokalnim internetskim mrežama. BBC, britanski medij, takođe je savjetovao osoblju da izbriše TikTok, a danska javna televizija je donijela sličnu odluku. Nekoliko američkih koledža takođe zabranjuje TikTok na svojim lokalnim internetskim mrežama, navodeći sigurnosne razloge.
BBC, novinska kuća koju finansira Vlada u Ujedinjenom Kraljevstvu, rekla je osoblju proteklih dana da izbrišu TikTok sa svojih uređaja osim ako im ne trebaju za “uredničke i marketinške svrhe”.
Glavni izvršni direktor “TikToka” Šou Zi Čev tvrdi da njegova prodaja američkoj kompaniji ne bi riješila pitanja nacionalne sigurnosti i umjesto toga ukazuje na mjere zaštite privatnosti podataka koje oni preduzimaju kao bolje rješenje. Ali zakonodavci su i dalje skeptični.
TikTok promijenio poslovni model društvenih mreža
Bez obzira na to hoće li on biti zabranjen ili ne, ta aplikacija podstaknula je konkurente na promjene poslovnih modela i natjerala ih da usvoje manje unosan model oglašavanja, piše “The Economist”.
Dok mnogi najavljuju kraj TikToka, a izvršni direktor Šou Zi Čev bori se s Kongresom SAD, ta mreža prema posljednjim podacima iz marta ima više od milijardu aktivnih korisnika. Više od sto miliona korisnika TikToka u SAD zabrinuto je da Vlada sprema zabranu kineske platforme zbog straha za sigurnost. No, njihova anksioznost je u kontrastu s entuzijazmom u Silicijumskoj dolini, gdje bi se domaće američke kompanije rado riješile popularnog konkurenta. Sa svakim negativnim komentarom i gunđanjem s Kapitola, cijene dionice “Mete”, “Pinteresta” i “Snapchata” rastu, prenosi Hina.
Sudbina “TikToka” visi o koncu, ali jasno je da je zauvijek promijenio društvene mreže i otežava poslovanje starijim aplikacijama. U manje od šest godina on je odviknuo svijet od “staromodnih” društvenih aplikacija i navukao korisnike na algoritamske kratke video-zapise. To znači da aplikacija prepoznaje preferencije korisnika i u suštini mu “podilazi”, zauzvrat uživajući u povećanju broja lojalnih korisnika.
Problem je što taj model zarađuje manje od starog, a to smeta konkurenciji naviknutoj na veći profit i s druge strane pritisnutoj da i sama radi na taj način, kako ne bi gubila korisnike. TikTok lomi konkurenciju među mladom publikom: Amerikanci u dobi od 18 do 24 godina provode najmanje sat vremena dnevno na TikToku, što je dvostruko više nego vrijeme koje provode na Instagramu i Snapchatu, ali i pet puta više nego na Facebooku, koji danas uglavnom služi za komunikaciju s bakama i djedovima.
Uspjeh “TikToka” potaknuo je njegove konkurente da iznova osmisle svoje poslovne modele, ali i sami sebe. “Meta”, koja je vlasnik “Facebooka” i “Instagrama”, pretvorila je glavne feedove obje aplikacije u algoritamski sortirane strojeve za otkrivanje i lansirala Reels, “Facebookov” klon TikToka. Sličnu ideju provode i na Pinterestu sa Watchom, Snapchatu sa Spotlightom, YouTubeu sa Shortsom, pa čak i Netflixu s Fast Laughsom.
Promjenu nadahnutu TikTokom napravio je Spotify, pa sada i njegova početna stranica sadrži video-klipove.
