Djeca iz Ukrajine i Rusije, koja su, zbog specijalne vojne operacije, došla u Srbiju i idu u školu ne snalaze se uvijek lako zbog jezičke barijere.
U školama navode da je potrebno sistemsko rješenje, da nastavnici srpskog ne mogu u okviru redovnih časova dodatno da rade sa učenicima kojima srpski jezik nije maternji. Društvo za srpski jezik i književnost uputilo je inicijativu Ministarstvu prosvete da se uvede izborni predmet srpski kao strani jezik.
Učenica drugog razreda, Eva iz Rusije, Osnovnu školu “Branko Radičević” upisala je u maju prošle godine. Čini se da srpski jezik zna dovoljno dobro da isprati nastavu, pa čak i da pomogne svojim roditeljima.
Eva Jakovjeva kaže da joj nije težak srpski jezik, ali da neke riječi ne zna. Matematika joj je lakša od srpskog.
“Mama i tata ne znaju srpski, pa im mi pomažemo” kaže Eva za “RTS”.
Direktorka škole tvrdi da se ostali učenici ipak ne snalaze toliko dobro.
“Mnogo je lakše raditi sa djecom mlađih uzrasta, oni se vrlo brzo prilagođavaju, treba im samo nekoliko mjeseci da se adaptiraju i budu sastavni dio odjeljenja. Stariji učenici od 5. ili 6. razreda, pored jezičke barijere imaju i emocionalne barijere, ipak su oni izmješteni iz sredina iz kojih su došli, naglo nepripremljeni” kaže Suzana Lipić, direktorka Osnovne škole “Branko Radičević”.
Koliko škole mogu da im pomognu u prilagođavanju?
“Uputstva ima vrlo malo, ima pravilnik o učenju srpskog jezika kao stranog jezika. Naši stručni saradnici su onoliko koliko je mu njihovoj moći uputili odjeljenska vijeća na koji način da djeci približe prije svega srpski jezik” rekla je Lipićeva.
Smatra da je potreban dodatni sadržaj i dodatna podrška da se naprave modeli pripreme učenika prije nego što uđu u obrazovni sistem.
Potencijalno rješenje postoji u vidu inicijative Društva za srpski jezik i književnost Srbije.
Slavko Petaković, zamjenik predsjednika Društva za srpski jezik i književnost Srbije kaže da je problem za nastavnike što većina njih nije obučena, odnosno nije savladala metodiku nastave srpskog kao stranog koja se razlikuje od metodike srpskog kao maternjeg.
“Takođe, nerijetka je situacija da u odjeljenju gdje dolazi učenik iz strane zemlje imate učenike koji pohađaju po individualnom obrazovnom programu – MIOPU i za nastavnike je to breme koje je teško riješiti. Društvo za srpski jezik i književnost je predložilo inicijativu koju je uputilo kabinetu ministra Ružića i njegovim saradnicima. Mi smo predložili da se uvede izborni predmet kao obavezni za strance kojima maternji jezik nije srpski jezik i zvao bi se srpski jezik kao strani. Inicijativom je predviđeno da bi tu nastavu držali studenti master studija specijalizacije srpskog jezika kao stranog ili naše kolege koje već učestvuju u redovnom nastavnom procesu” rekao je Petaković.
Takođe, inicijativom je predviđeno da oni koji bi držali tu vrstu nastave budu dodatno plaćeni.
Ideja je trenutno na razmatranju u Nacionalnom prosvetnom savjetu.
Kako navode iz Društva za srpski jezik i književnost, neophodno je pronaći dugoročno rješenje, prenosi “RTS”.
