Otkrivene tajne Djevojke sa bisernom minđušom, bez odgovora samo jedno pitanje

467

Veliki istraživački projekat u Holandiji otkrio je nove tajne jedne od najpoznatijih slika na svijetu, ali je najintrigantnije pitanje ostalo bez odgovora – ko je bila Vermerova djevojka sa bisernom minđušom.

Istraživači u galeriji Maurichejs u Hagu otkrili su u utorak rezultate opsežnih istraživanja čuvene Vermerove slike “Djevojka sa bisernom minđušom”, za koju se vjeruje da da je nastala 1665. godine.

Vermerova slika pod specijalnim skenerom

Vermerova slika pod specijalnim skenerom

Holandski istraživači su zapanjeni otkrićem nježnih trepavica na djevojčinom licu, nevidljivih golim okom i izbledjele zelene zavjese iza nje.

Stekli su i nove uvide u to kako je Vermer naslikao svoje čuveno dijelo, koje izmjene je pravio u toku nastajanja slike i koje nijanse je koristio, uključujući i bijelu boju za minnđušu, za koju se ispostavilo da potiče iz Engleske.

Ipak, najveća misterija još uvek traje i to je dobra stvar, smatra predvodnica istraživačkog proekta “Djevojka u centru pažnje” Ebi Vandiver.

“Pronašli smo toliko toga o Vermerovim materijalima i tehnikama, ali još uvijek ništa ne znamo o djevojci. Dobro je da neke misterije ostanu i da svi mogu da nagađaju i tumače. To ljudima omogućava da imaju svoju interpretaciju djevojke i na jedinstven način dožive susret sa njenim očima”, rekla je Vandiver.

Dokaz da je devojka stvarno postojala

Neriješena misterija o identitetu naslikane devojke podstiče ljude da se vraćaju u galeriju, a sliku čini zauvijek uzbudljivom i svježom.

Objasnila je da su dva najveća otkrića pronalazak djevojčinih trepavica i činjenica da je Vermer naslikao i zelenu zavjesu koja postepeno blijedi, prije nego praznu tamnu pozadinu.

Mnogi su do sada smatrali da djevojka nema trepavice jer je je Vermer slikao idealizovano ili apstraktno lice. Sličan argument je važio i za neuobličenu pozadinu.

“Djevojka sa bisernom minđušom” za vrijeme istraživanja u Hagu

Oba otkrića stavljaju djevojku u određeni kontekst i približavaju je posmatračima. Dokazuju da je Verner pažljivo posmatrao i slikao stvarnu osobu u realnom prostoru.

Nagađanja o tome ko je djevojka, sa svojim zagonetnim izrazom lica, velikim očima, neobičnim plavim turbanom i ogromnom bisernom minđušom ostaju dio zabave.

Spisateljica Trejsi Ševalije u svojoj knjizi “Djevojka sa bisernom minđušom”, prema kojoj je snimljen i poznati film, zamišlja djevojku kao sluškinju u Vermerovoj kući koju je čuveni umjetnik nagovorio da mu tajno pozira.

Neki izvori tvrde da je u pitanju Vermerova najstarija ćerka Marija. Kako je i sama bila slikarka, jedan dio stručnjaka smatra da je bila autorka velikog broja očevih slika.

Boja dragocenija od zlata

Istraživači su dosta toga saznali i o slikarskoj tehnici Vermera, koji je sliku komponovao u različitim nijansama crne i braon, prije nego što je dodao druge boje, sistematično stvarajući sliku od pozadine ka prvom planu.

Sam biser stvara iluziju da nema okvir, a ni kukicu na kojoj visi, pa izgleda kao da lebdi.

Uočili su i promene koje je Vermer pravio slikajući, uključujući promjenu položaja uha, marame i zadnjeg dela vrata.

Istraživači su uspjeli i da preciziraju odakle dolaze sirovine koje je Vermer koristio za boje. Slikar bi ih kupovao u svom rodnom Delftu, ali ruda za njegovu belu dolazi iz Engleske.

Crvena je napravljena od insekata koji žive na kaktusima u Meksiku. Plava za maramu potiče od poludragog kamena lapis lazuli iz današnjeg Avganistana i iznenađujuće je koliko ju je slikar koristio, pošto je u 17. vijeku verovatno bila dragocenija od zlata.

Djevojka još nije otkrila tajnu svog identiteta, ali moramo je malo bolje upoznati. Ovo nije krajnja tačka našeg istraživanja, zaključila je upravnica galerije Martin Goselink.

PODIJELI

Ostavi komentar

Unesite vaš komentar!
Unesite ime!