Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u području prerađivačke industrije zabilježen je pad od 20 odsto u odnosu na isti mjesec lani, dok je proizvodnja u sektoru vađenja ruda i kamena skliznula za 16,6 odsto, a proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija bilježe pad od 6,6 odsto. Statističari su izračunali i da je ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u oktobru, u poređenju sa septembrom ove godine, manja za 4,6 odsto.
Potpredsjednik Privredne komore RS Mihajlo Vidić pojašnjava za “Glas Srpske” da je niz faktora uticao na lošu sliku u industrijskoj proizvodnji, među kojima i kriza koja potresa važne spoljnotrgovinske partnere Srpske.
– Recesija u zemljama Evrope sa kojima sarađujemo prelila se i kod nas i primjetan je i pad izvoza u proteklom periodu. Nedostatak radne snage i tržišta, nemogućnost proizvodnje u većem obimu, te smanjena potražnja, samo su neki od faktora koji su doprinijeli padu industrijske proizvodnje – rekao je Vidić.
Dodao je da pad narudžbi od strane kupaca automatski smanjuje proizvodnju i polako gasi pogone, a prognoze do kraja godine nisu nimalo optimistične.
– Teško da će se bilo šta značajnije popraviti tokom ova dva mjeseca. Ne očekujem ni rast proizvodnje ni izvoza. Pokrivenost uvoza izvozom jeste nešto optimističnija, ali nije na zadovoljavajućem nivou – kazao je Vidić.
Dodao je da bi se s ciljem poboljšanja situacije u idućoj godini trebalo veoma studiozno raditi na sprovođenju mjera iz Programa ekonomskih reformi.
– Ključna mjera u programu, na čemu duže vrijeme insistiramo, jeste rasterećenje privrede. Trebalo bi da se rasterećenjem privrede stvore uslovi za rast zarada. Kada se povećaju zarade, stvoriće se uslovi i za povećanje fizičkog obima proizvodnje. Potrebno je stvoriti uslove za finansiranje proizvodnje koja će biti konkurentna na inostranim tržištima – istakao je Vidić i naglasio da je potrebno otvoriti kreditne linije sa znatno nižim kamatama za privrednike, te izaći na treća tržišta na koje bismo plasirali domaće proizvode.
Plate
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna plata u oktobru u Srpskoj iznosila je 910 maraka, što je za svega marku više nego mjesec ranije. Naveli su da je najviša prosječna plata nakon oporezivanja bila u području finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja i to 1.389 KM, dok je najniža od 637 KM isplaćivana u sektoru građevinarstva.
glassrpske.com
