Skoro 70 godina nakon smrti meksičke umjetnice Fride Kalo, istraživači iz Nacionalne biblioteke zvuka u Meksiku pronašli zvučni zapis za koji se vjeruje da se na njemu čuje glas čuvene slikarke.
Preslušavajući arhiviranu kolekciju doniranih zvučnih zapisa sa radija, istraživači su naišli na ženski glas koji opisuje umjetnika Dijega Rivieru i smatraju da glas pripada Fridi Kalo, prenosi Nacionalna geografija.
Audio zapis dug 90 sekundi iz pilot epizode meksičkog radio programa „Neženja” iz 1950. godine opisuje Rivieru kao: „Veliko i krupno dijete, prijateljskog lika i tužnog pogleda.
– Njegove istaknute, tamne i inteligentne oči i pogled teško je zadržati – čuje se na snimku.
Ovaj tekst ispričan je ženskim glasom, za koji se vjeruje da je pripadao Fridi Kalo, supruzi i profesionalnoj partnerki u slikarstvu Dijega Riviere. Audio zapis datira iz perioda oko 1953. ili 1954. godine, a sagovornica je predstavljena kao slikarka koje više nema.
Frida Kalo je preminula malo prije emitovanja radio programa, 13. jula 1954. godine, u 47. godini.
Pronađen audio zapis mora da prođe dalja istraživanja u koja će biti uključeni eksperti iz različitih oblasti, poput zvaničnika iz biblioteke zvuka, inženjere, audio stručnjake, pa čak i žive izvore.
– Prije nego što umjetnička zajednica donese bilo kakve zaključke, mora da prođe dug put istraživanja i da u prosuđivanju bude striktna – rekla je direktorka muzeja „Frida Kalo“ Hilda Truhilo.
Poznato je da je pred kraj života Frida Kalo bila veoma bolesna, a kao neko ko je bio strastveni pušač i konzumer alkohola, pretpostavlja se da je njen glas u skladu sa tim bio „ispucaliji” i „dublji”. S druge strane, glas koji se čuje na zvučnom zapisu je glatak i nežniji.
Rođaka i potomak Fride Kalo, Mara de Anda, istakla je da u porodičnoj arhivi ne postoji ništa slično. Ona vjeruje da je u odnosu na zabilježen audio snimak Frida Kalo imala znatno grublji glas.
Kalo je bila jedna od najpoznatijih umjetnica Meksika. Poznata je po auto-portretima i drugim radovima zbog kojih se smatra jednom od ikona feminizma. Kombinovala je nadrealizam sa grafičkim elementima odgovarajući na pitanja o identitetu, polu, rasi i klasama.
Kao mlada, dvadesetjednogodišnja umjetnica, platila je da posjeti studio znatno starijeg umjetnika Dijega Riviere kako bi dobila profesionalne savjete. Njihova veza bila je burna, s obzirom na Dijegovu sklonost ka aferama.
(Headliner/srpskainfo)
