”Za nas je važno da RS postane istinska demokratija sa jakim institucijama i da ne zavisi sve od jednog čovjeka. Republika Srpska nije ničije vlasništvo, pa samim tim ni Milorada Dodika. Potrebno je da Republika Srpska demokratski prodiše”, rekao je ministar inostranih poslova BiH Igor Crnadak u intervjuu za beogradsku ”Politiku”.
Srbija i Bosna i Hercegovina su na korak da utvrde međudržavnu granicu dugu 373 kilometara. Igor Crnadak, ministar spoljnih poslova BiH očekuje da će će posao biti završen najkasnije do kraja godine uključujući i takozvanu “razmjenu teritorija” kod opština Rudo i Štrpci zbog željezničke stanice Štrpci.
“Za razliku od granice sa Hrvatskom gde imamo mnogo problema sa Srbijom će to sve biti riješeno u ovoj godini. Očekujem da se sporazum o granici završi do 6 – 7. decembra kada je najavljena posjeta tročlanog predsjedništva BiH Beogradu. Završetak dogovora oko granica je jedna tehnička operacija, ali će to imati snažnu političku poruku za obje zemlje”, kaže šef bosanskohercegovačke diplomatije u razgovoru za “Politiku”.
Igor Crnadak, inače potprjedsednik Partije demokratskog progresa (PDP) koja je u opoziciji u parlamentu Republike Srpske je veoma zadovoljan napretkom u odnosima Srbije i Bosne i Hercegovine tu prije svega misli da najavu gradnju auto-puta Beograd Sarajevo, ali i novih mostova između dvije države.
O prijedlogu Aleksandra Vučića da se održi trilateralni sastanak visokih zvaničnika Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske Crnadak kaže da je o toj ideji koja ima podršku u BiH nedavno razgovarao i sa svojim srpskim kolegom Ivicom Dačićem. Kako objašnjava prvi diplomata BiH, pitanje je da li Zagreb hoće da uđe u jedan takav trilateralni okvir, ali je ipak optimista da će uskoro doći do sastanka na nivou šefova diplomatija kao uvod u skup na predsjedničkom nivou.
– Svakog septembra u Njujorku imamo trilateralne sastanke u formatima BiH,-Srbija – Turska i BiH- Hrvatska- Turska. To već traje godinama, pa valjda i mi možemo da sjednemo u trouglu Sarajevo-Beograd-Zagreb, koji je, kako se svi slažu, najvažniji za stabilnost regiona.- priča Crnadak koji ne propušta priliku da kaže kako je Beograd zauzeo vrlo konstruktivan stav prema Sarajevu.
“Srbija nam daje snažnu podršku putu ka EU, ali i unutrašnjem dogovoru unutar BiH. A s druge strane razvijaju se i odnosi sa Republikom Srpskom u skladu sa Dejtonskim sporazumom. I mislim da polako sazreva mišljenje da saradnja RS i Srbije nije nikakva prepreka razvoju odnosa za razvoj odnosa Beograda i Sarajeva.
Pojedini bošnjački politički krugovi u Sarajevu ne gledaju baš blagonaklono na saradnju Beograda i Banjaluke?
Ima još dosta nerazumevanja, ali mislim da svi moraju da shvate da su Srbi koji žive u Srbiji i oni koji žive u RS pa i u BiH isti narod i da je logično da Srbija pokazuje interes koristeći mehanizam koji je na raspolaganju kroz Sporazum o specijalnim i paralelnim vezama.
Čini se da su zajedničke institucije u BiH su stalno u blokadi, pred pucanjem, kao da se svi spremaju za izbore iduće godine. Po vašim kritikama moglo bi s zaključiti da je Republika Srpska kočničar u donošenju odluka na nivou BiH?
Nije baš tako. Vrlo je bitno da se ne poistovećuje Republika Srpska sa trenutnom vlašću u Banjaluci. RS sa svojom ulogom, nadležnostima i ustavnim značajem je nešto što se nikako ne može zaobići u unutrašnjem odlučivanju u BiH pogotovo u odlukama koje se tiču evropskog puta.
Zalaganje nas koji predstavljamo RS u Savjetu ministara i Predsjedništvu BiH, pre svega Mladena Ivanića koji je i počasni predsednika PDP-a, je da se sprovedu refome i bavimo se prije svega ekonomskim i socijalnim pitanjima kako bi se stvorili uslovi da stvarno započnemo borbu protiv korupcije. Mi sve radimo na temelju dejtonskih ovlašćenja i nema nikkavog kompromisa oko smanjenja nadležnosti RS i izmenama njenih granica. To je crvena linija ispod koje nema razgovora.
Ali bura koja se digla oko oduzimanja vojnog objekta RS na Romaniji dovelo je i do rezolucije o vojnoj neutralnosti Republike Srpske?
Mnoge stvari koje radi gospodin Milorad Dodik i njegova partija su isključivo za dnevno-političku upotrebu i priprema za izbore. Mislim i na tu rezoluciju pa i to poigravanje sa referendumom što nanosi nemerljivu štetu našim institucijama u RS. Sa aspekta igranja političke utakmice da po svaku cenu dobije glas Dodik to igra veoma vešto. Tako je on referendum o Danu RS koji je bio samo nedjelju dana pred lokalne izbore, vrlo je vješto stavio u funkciju svog izbornog rezultata.
Kritikovali ste i ideju da se održi referendum o sudu i tužilaštvu BiH. Srbi su nezadovoljni kako radi pravosuđe u Sarajevu, pogotovo posle oslobađajuće presude Naseru Oriću?
Taj referendum je Narodna skupština RS izglasala 2015. godine i mi smo bili protiv toga, jer smo smatrali da to nije rješenje. Da li je realno da se ugase sud i tužilaštvo BiH? Da li je to moguće sprovesti i imamo li podršku Srbije?
Da li je to iskreno ako znamo da su inicijatori referenduma glasali da se uspostavi takav sud i tužilaštvo. Smatrali smo tada i sada da bi takav referendum odveo RS u bespotrebnu konfrontaciju i tešku izolaciju. Ako su ipak htjeli da ga sprovedu trebalo je to sada poslije oslobađajuće presude Oriću, ali vlast RS kalkuliše ne sme da krene tim putem.
Ali ispada da sudovi u BiH samo Srbe procesuiraju za ratne zločine?
Svi Srbi su nezadovoljni kakao pravosuđe tretira pitanje ratnih zločina. Čuvam se da komentarišem pojedinačne sudske odluke, ali, najveći broj presuda i najveći broj godina zatvora dobili su Srbi. Time je pokušano da se stvori slika da je samo jedan narod kriv, a to je nemoguće za sukob kakav smo imali u BiH. Zalažem se da treba završiti pitanje ratnih zločina tako da svaki zločin dobije ime i prezime, a ne da se vezuje samo za jedan narod.
Kritikovali ste i izjavu Bakira Izetbegovića kako je njegov otac Alija poručio da Erdoganu ostavlja Bosnu amanet. Kakvu saradnju imate sa strankom SDA?
Imamo malo dodirnih tačaka sa SDA iako smo zajedno članovi u Evropskoj narodnoj partiji. Među nama postoje velike razlike po pitanju odnosa prema Dejtonskom sporazumu, ali i RS. Zato je najbolje način ne ulazite u velike rasprave o izmjeni ustava. Treba raditi sa mehanizmima odlučivanja koji već postoje. Onaj ko misli da je preduslov boljeg života u BiH izmena Dejtonskog sporazuma taj ne misli nekom dobro u Bosni i Hercegovini. Imamo komplikovan mehanizam odlučivanja, ali i jedini oko kojeg smo se dogovorili. To je balans strahova i ambicija, ali i tri konstitutivna naroda i pojedinaca. U ovom trenutku teško da možemo da imamo nešto bolje.
Da li poslije izbora sledeće isključujete mogućnost saradnje sa Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata, budući da je vaš PDP zajedno sa ostalim opozicionim strankama optužio da ste dobili novac da rušite RS?
U tu priču kako smo mi izdajnici, više niko ne vjeruje osim malog broja potpuno zagriženih poklonika SNSD-a okupljenih oko javnog servisa RTRS-a koji je nažalost potpuno pod šapom vladajuće stranke. Šta drugo da kažem osim da su to neistine, bukvalno nebuloze. Znate otkada smo slušali te priče o plaćanju opozicije, pa čak i i ovde u Srbiji.
Za nas je važno da RS postane istinska demokratija sa jakim institucijama i da ne zavisi sve od jednog čovjeka. Republika Srpska nije ničije vlasništvo, pa samim tim ni Milorada Dodika. Potrebno je da RS demokratski prodiše. A ne kao sada, kada je štrajk ljekara Dodik to rješava. Kada željezničari zaustave vozove opet je tu Dodik. Ša god da se desi očekuje se da jedan čovjek jednim telefonskim pozivom riješi problem. PDP nije isključiva, ali pošto mi zagovaramo snažnu borbu protiv korupcije i razotkrivanje afera teško je zamisliti da smo mi za SNSD prihvatljivi.
Da li to po vama znači da bi RS bolje prihvatali u BiH da nije Dodik na njenom čelu?
Nema to veze, isto bi bilo. Ali, ponavljam da nije bilo dobro vezati sudbinu Repblike Srpske za bilo kog pojedinca, pa ni za Milorada Dodika. Dodik će biti predsjednik RS-a do 7. oktobra 2018. Ako se vežete za njega šta onda da radimo sutradan 8. oktobra? Da zaključamo radnju.
Hoćete li se vi onda kandidovati za predsjednika RS?
Mladen Ivanić naš zajednički kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH je 2014. godine osvojio 300.000 glasova. Ja sigurno neće biti kandidat ni za jednu od te dvije funkcije. A ko će biti, vidjećemo i znaćemo vrlo brzo.
Politika
