Biolog dr Milenko Đurčić, nekadašnji ugledni univerzitetski profesor iz Republike Srpske, stalno istražuje prirodu. Osnovao je jedinstveni muzej za posetioce na otvorenom i u zatvorenom prostoru u Velinom Selu.
Profesor dr Milenko Đurčić, jedan od najuglednijih univerzitetskih profesora u Republici Srpskoj i BiH, postao je čuven ne samo po izuzetnim predavanjima na Pedagoškom fakultetu Univerziteta Istočno Sarajevo već i po neprestanom istraživačkom radu u prirodi, jedinstvenom muzeju na otvorenom i u zatvorenom prostoru u rodnom Velinom Selu, nedaleko od Save i Drine, kao i po poznavanju najmanje 100.000 raznih biljaka “u glavu”.
Ovaj vrli stručnjak, Semberac po rođenju, nije pao duhom kada je, uoči rata, s porodicom napustio Tuzlu, poslije višegodišnje profesure u tom gradu, ali ni poslije poplava u Semberiji, prije tri godine, kada su silne vode osjetno oštetile njegove muzejske zbirke i prostor koji je, godinama, s ljubavlju podizao, njegovao i predstavljao radoznaloj publici. Uz silna znanja, pokazalo se, ima i veliku energiju da sve počne skoro iz početka.
Muzej u Velinom Selu, ušuškan u prelijepo dvorište tradicionalne Semberije, mjesto je gdje mogu da se vide mnoge vrste biljaka čija su imena ispisana na latinskom i srpskom jeziku. Profesor Milenko, osim osnovnih znanja, za svaku biljku ima zanimljivu priču, anegdotu, zgodu i nezgodu iz naroda i svjedočenje o njenoj ljekovitosti.
– U dvorištu u kom je ponikao ovaj izuzetni stručnjak i čovjek nalaze se baš svi predmeti koji su u domaćinstvima Semberije korišćeni decenijama i vijekovima, od razboja za tkanje ćilima i krpara, pa do opreme za stoku – priča akademik Dragoljub Drago Mirković.
– Ovo je sjajna riznica naše kulturne baštine, tradicije, običaja i naučnoistraživačkog rada, gdje je otišao tri koraka dalje od mnogih univerzitetskih profesora u regionu.
U rodnom selu, u blizini svoje kuće, profesor brine o prirodnom staništu Gromiželj, za čije se ime na karti najznačajnijih na planeti, po velikom broju registrovanih ugroženih biljnih i životinjskih vrsti, sam potrudio. To je, danas, nedaleko od ušća Drine u Savu, mjesto koje posjećuju biolozi sa svih meridijana.
Ribica mrguda
– U močvari Gromiželj ustanovili smo postojanje ribe umbra krameri, poznate u narodu kao mrguda, čija je evolucija počela prije 400 miliona godina – priča ponosno profesor Ćurčić. – Kad mi je, prvi put, pokazao Žarko Vikić, profesor fizičkog, odmah sam znao da je riječ o blagu koje mora da se zaštiti, što smo narednih godina i učinili.
U međuvremenu, na moju inicijativu, svesrdno se uključio Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, pa je, sa svojim stručnjacima, nekoliko godina istraživao močvaru Gromiželj, gdje je identifikovano više od 450 vaskularnih (viših) biljaka i na desetine životinjskih vrsta koje su na listi retkih, pa čak i ugroženih u Evropi i svijetu. To su baš primjerci sa takozvane crvene svjetske liste.
Močvara Gromiželj prostire se na površini većoj od 500 hektara, a rješenjem Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS obuhvata tri stepena zaštite lokaliteta Gromiželj.
USPJEŠNA KARIJERA
Kao izuzetan poznavalac biologije, i sa darom za lijepo izlaganje, dr Milenko Đurčić je ovu nauku učinio ne samo pristupačnom, već i omiljenom generacijama svojih studenata. Njegovim đacima, kao i većini ljudi na obe obale Drine i Save, prva asocijacija kada se pomjene njegovo ime su biljke i svet u kojem one žive, pišu beogradske Novosti.
