Zemlje Zapadne Evrope, među kojima prednjači Njemačka, pokrenule su nekoliko akcija ne bi li se u što kraćem roku sa njihovih saobraćajnica uklonili dizeli automobili. Šta će se desiti sa tim automobilima i šta to može značiti za BiH?
Ko se bavi ekologijom u Bosni?
Na osnovu informacija koje je Fena dobila od strane Ministarstva komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine, kao i Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, kod nas nisu preduzete bilo kakve aktivnosti koje se bave pitanjem ograničavanja korišćenje vozila sa pogonskim gorivom dizelili njihovo uklanjanje.
Mnoge evropske metropole imaju razvijene planove prema kojima će se upotreba vozila sa dizel motorima znatno ograničiti, pa i potpuno ukinuti u budućnosti.
U Parizu planiraju da potpuno zabrane pristup dizelašima do 2020. godine. U Barseloni je zabrana automobilima starijim od 1997. planirana za iduću godinu, dok je zabrana za dizelaše predviđena do 2025.
Gradonačelnici Madrida, Minhena, Meksiko Sitija i Atine su takođe najavili planove koji za cilj imaju ograničenje upotrebe automobila koji veoma loše utiču na životnu sredinu.
Šta će se desiti sa ovim otpadnicima?
Uslijed svih ovih najava, tržište polovnih automobila u Njemačkoj je doživelo veliki udar. Više od 300.000 automobila sa dizel motorima ne mogu da pronađu kupca.
Mislite da će ih trgovci prodati agencijama otkupljivačima automobila ili u staro gvožđe? Naročito ako znamo da je riječ o relativno novim automobilima, koji su proizvedeni između 2009. i 2014. godine.
Stroge ekološke norme u najvećim njemačkim gradovima su primorale vlasnike da se riješe ovih automobila, ali ko će ih kupiti u Njemačkoj i pored toga što cijene padaju? Njemci neće sigurno, ali ima ko hoće…
Trgovci automobila na Balkanu će najvjerovatnije pograbiti ove automobile po niskim cijenama i preplaviti tržište Balkana ovim dizelašima. Putevi Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore će najvjerovatnije biti krajnja destinacija za ova vozila.
Šta to znači za Bosnu i Hercegovinu?
Iako na prvi pogled ova situacija zvuči loše, to ne mora biti slučaj. Automobili koji će se vjerovatno uskoro naći na auto pijacama u Bosni i Hercegovini možda ne zadovoljavaju stroge ekološke standarde u Njemačkoj, ali kakvi su u odnosu na trenutni vozni park građana?
Alarmantni podatakFederalnog ministarstva podsjeća kako se na našim putevima prometuje vozilima koja ne ispunjavaju ni najosnovniju “Euro 1” ekološku standardizaciju. Za ova vozila se kaže da imaju “crne motore”.
Nedavno je objavljen podatak od strane Federalnog ministarstva prometa i komunikacija kako je u 2017. godini, na osnovu uvida u sve registracije vozila, evidentirano čak 86.067 vozila koja ne ispunjavaju Euro 1 emisionu klasu.
Osnovnu ekološku normu ispunjava 23.358 vozila, dok narednu iteraciju standarda – Euro 2, ispunjava 49.162 vozila.
Što bi značilo da je svaki treći automobil u BiH veliki izvor zagađenja na putevima, i da se kao takav nalazi daleko ispod “Euro 4” standarda, koji je, na osnovu važeće regulative, donja granica za uvozna polovna vozila u Bosnu i Hercegovinu.
Budući da smo daleko od toga da država daje podsticaje ili olakšice za nabavku ekološki prihvatljivih varijanti automobila (električnih i hibridnih), a da su oni inače skuplji od vozila koja koriste motore sa unutrašnjim sagorijevanjem – njihovo prisustvo na bhputevima je statistička greška.
U slučaju da se problematična vozila koja smo naveli zamijene vozilima sa modernijim ekološkim standardima, mi bismo svakako bili na dobitku.
To naravno ne znači da će vozači automobila koji ne ispunjavaju Euro 1 kupiti proterane njemačke dizelaše. Ova zamjena će se odigrati tako što bi vozači automobila starih 10 – 15 godina kupili problematične dizele, dok bi svoja vozila prodali onima sa izvjesno starim vozilima.
Ova promjena bi stara vozila uklonila sa puteva, a svi bi bili na boljitku. Što bi se reklo: “Đubre jednog čovjeka je blago za drugog.”
Pročitajte još i:Zašto ljeti ne treba puniti rezervoar do vrha?!
