Hrvatski premijer Andrej Plenković uputio je uoči sutrašnjeg objavljivanja Strategije EU za proširenje na Zapadni Balkan pismo predsjedniku Evropske komisije Žan-Klodu Јunkeru u kojem je iznio poglede Hrvatske na nastavak proširenja.
Plenković je, kako saznaje agencija HINA, pozdravio što Komisija posvećuje punu pažnju politici proširenja.
Najavio je da će Hrvatska tokom svog predsjedavanja EU u prvoj polovini 2020. godine “staviti poseban naglasak na proširenje EU” i prirediti samit EU sa zemljama Јugoistočne Europe. On takođe predlaže da se takvi samiti održavaju svake dvije godine.
Plenković je u pismu upozorio na pitanje “naslijeđa rata”, što je jedan od ključnih problema zemalja evropskog jugoistoka, i da ga “treba što prije riješiti”.
Istakao je potrebu da se posebna pažnja obrati na Bosnu i Hercegovinu i njen evropski put, “uzimajući u obzir težak put koji je ta zemlja prošla u sticanju nezavisnosti, i specifičnu ulogu koju je u tome imala međunarodna zajednica”.
“Uspostavljanje i zaštita pune ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda (BIH) nije moguća bez promjene izbornog zakonodavstva”, naveo je Plenković.
Hrvatski premijer u svom pismu Јunkeru navodi da države “u hrvatskom jugoistočnom susjedstvu, piše HINA, treba podstaći da preduzmu napore za rješavanje otvorenih graničnih pitanja principom mirnog rješavanja sporova, u skladu s Poveljom UN i međunarodnim pravom.
Јunkeru je, prenosi HINA, takođe pisala grupa od 12 zemalja (Austrija, Češka, Estonija, Irska, Italija, Litva, Latvija, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija) koje predlažu da se jednom godišnje održavaju samiti čelnika EU i šest zemalja jugoistoka Evrope.
Oni takođe predlažu da resorni ministri zemalja jugoistoka Evrope učestvuju na ministarskim sastancima EU o zaštiti okoline, zdravstvu, transportu i spoljnoj politici.
Tih 12 zemalja u pismu kaže da to EU ne bi “ništa koštalo”, a imalo bi veliki politički uticaj i bilo bi korisno za reputaciju EU u tom području, javlja Beta.
