Srpska spremna za novi ustav, da li su spremni i nadležni

108

Republika Srpska spremna je za novi ustav, to je sazrelo i neophodno, kako bi se jasnije definisala brojna sporna pitanja, poput imovine.

Ovo, u razgovoru za “Nezavisne novine” poručuju pravnici koji godinama zagovaraju stav da je postojeći Ustav RS prevaziđen, prije svega zbog velikog broja

amandmana nametnutih od strane visokog predstavnika i da oni moraju biti stavljeni van snage, a najviši pravni akt prilagođen trenutnoj situaciji.

Podsjećanja radi, aktuelni Ustav Republike Srpske donesen je 28. februara 1992. godine, a usvojila ga je Skupština srpskog naroda BiH. Ustav RS ima 140 članova, ali i više od 120 amandmana usvajanih kroz 17 ustavnih promjena.

Pravnik Vitomir Popović kaže da donošenje novog ustava ne bi bio nikakav problem ukoliko bi bila obezbijeđena dvotrećinska većina u NS RS.

“Išla bi promjena sjedišta glavnog grada. Republika Srpska praktično sada nema glavni grad. Sve institucije su u Banjaluci, a administrativni centar, koliko sam ja razumio, bilo bi Istočno Sarajevo. Naravno, Sarajevo bi ostalo sjedište zajedničkih institucija na nivou BiH”, pojašnjava Popović za “Nezavisne novine”.

Mnogo amandmana, navodi on, treba inkorporirati u ustav, ali i posegnuti za promjenama koje je vrijeme nametnulo kao potrebu.

“Pitanje svojine trebalo bi da bude regulisano. Ono jeste da je regulisano Dejtonskim mirovnim sporazumom, Ženevskim i Njujorškim principima i ostalo, ali bi trebalo jasno da se definiše. Takođe, tu su grb, himna i zastava Republike Srpske”, kaže Popović te dodaje da je problem i što aktuelni ustav ima previše amandmana.

“Tu mislim na amandmane koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH Volfgang Petrič. Sve njih treba staviti ad akta, jer on je intervenisao u ustave RS i FBiH, a da za to nije imao ni ovlaštenja ni nadležnosti. Ima tu i stvari koje se tiču Vijeća naroda, sastava Vlade RS, Narodne skupštine RS”, navodi Popović.

Upravo je činjenica da Ustav RS ima više od 100 amandmana dovoljna za donošenje novog ustava, jer se po ustavnoj teoriji ustavi mijenjaju kada se pređe polovina broja amandmana u odnosu na broj članova postojećeg ustava.

Rajko Kuzmanović, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti RS, kaže da je Ustav RS 1992. godine napravljen po preciznom demokratskom principu, ali da je u primjeni Dejtonskog sporazuma došlo do velike devalvacije od strane OHRa.

“Izmijenjeno je čak dvije trećine Ustava Srpske. Dakle, one su izmijenjene, dopunjene ili ih nema nikako”, rekao je Kuzmanović za “Nezavisne novine”.

On smatra da je upitno da li i aktuelni ustav odražava pravo političko, kulturno, privredno i drugo bogatstvo Republike Srpske.

“Mislim da je krajnje vrijeme da se pokuša formirati komisija za ustavna pitanja i da se priđe izradi novog ustava”, naglasio je Kuzmanović.

Nenad Stevandić, predsjednik Odbora za ustavna pitanja u NS RS, kaže da dvotrećinska većina u vezi s ovim pitanjem ne bi trebalo da bude upitna.

“Mislim da ne bi trebalo da bude polemike ukoliko ovo pitanje dođe na dnevni red. Ali, sa druge strane, uvijek se mogu naći dvije trećine svjesnih ljudi da se to, narodski rečeno, namakne”, poručuje za “Nezavisne novine” predsjednik parlamenta RS.

Ipak, on prije bilo kakve priče o novom ustavu, smatra da treba sačekati i vidjeti kakva će biti saradnja nadležnih u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

“Takođe, da se vidi kakva će biti i sudbina Kancelarije visokog predstavnika u BiH, jer ona praktično više ne postoji. Treba sačekati i pogodan geopolitički trenutak i situaciju za Republiku Srpsku i aktuelizovati ovo pitanje”, rekao je Stevandić.

Takođe, on smatra da je pitanje imovine riješeno i da ona ne treba da bude predmet nijednog budućeg ustava, jer nedvosmisleno pripada Srpskoj.

Mirsad Duratović, potpredsjednik NS RS, smatra da nije vrijeme za novi ustav.

“Mislim da svaki novi ustav mora biti u skladu sa Ustavom BiH i Dejtonom. Svaka ovakva inicijativa za sobom vuče nešto mnogo krupnije od formalnih izmjena određenih odredaba Ustava RS”, mišljenja je Duratović, koji dolazi iz DFa.

Ipak, i on kaže da postojeći Ustav RS ima odredbe koje bi trebalo da budu promijenjene, ukoliko bi se desio ovakav epilog.

“Izmjene bi se ticale konstitutivnih naroda u Republici Srpskoj. Tu mislim prije svega na Zakon o lokalnoj samoupravi, jer neshvatljivo je da se tim zakonom po Izbornom zakonu BiH garantuju mjesta nacionalnim manjinama u skupštinama lokalnih zajednica, a da za pripadnike reda ostalih naroda to nije zagarantovano”, rekao je Duratović za “Nezavisne novine”.

Izvor: Nezavisne

PODIJELI

Ostavi komentar

Unesite vaš komentar!
Unesite ime!