Hranitelji oslonac u teškim vremenima

99

BANjALUKA – Topli dom i oslonac u teškim vremenima lani je u hraniteljskim porodicama pronašlo 220 djece, što je za 37 više u odnosu na godinu ranije.

Prema podacima prikupljenim iz centara za socijalni rad, a kojim raspolaže Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS, lani je u Srpskoj bilo 137 hraniteljskih porodica za maloljetne, dok je brigu o 183 djece godinu ranije vodilo 132 hranitelja.

Bez roditeljskog staranja u Srpskoj lani je bilo 278 djece, a u ministarstvu ističu da u prosjeku nešto više od 60 odsto djece bez roditeljskog staranja bude smješteno u hraniteljske porodice.

– Hraniteljske porodice brinu o djeci i pomaže im u ostvarivanju njihovih prava i izvršavanju obaveza – istakli su u ovom ministarstvu.

Dodali su da neka djeca koja su smještena u hraniteljske porodice imaju svoje biološke porodice, ali su iz različitih razloga trenutno izuzeta iz njih, često do osnaživanja same porodice i povratka, dok o pojedinim mališanima hranitelji brinu i više godina.

Prema riječima direktorice Centra za socijalni rad Banjaluka Irene Joldžić, u gradu na Vrbasu krajem prošle godine bile su 34 hraniteljske porodice, kod kojih je smješteno 40 maloljetnika.

– Prvenstveno nam se javljaju mladi parovi koje žele da usvoje dijete, međutim, zbog dugotrajne procedure iz razloga što nema djece koja se zakonski mogu usvojiti, predlažemo im da se prijave za hraniteljstvo, za koje svake godine organizujemo obuku – kazala je Joldžićeva.

Dodala je da na području Banjaluke ima interesovanja i za hranitelje odraslih osoba, najčešće starije životne dobi o kojima nema ko da brine.

Šef Odsjeka za zaštitu djece i omladine u dobojskom Centru za socijalni rad Biljana Gojković kazala je da je u tom gradu trenutno u hraniteljske porodice smješteno 12 djece, od čega je dvoje punoljetno.

– Troje djece se nalazi u specijalizovanom hraniteljstvu. To je otprilike kao i prethodne godine – kazala je Gojkovićeva.

Rukovodilac Odjeljenja za socijalnu zaštitu u Centru za socijalni rad Bijeljina Mila Stojanović kaže da je broj hranitelja i djece zbrinute u takvim porodicama na području Semberije sve manji.

– Zbog svega što se dešava u društvu i straha interesovanje za hraniteljstvom u posljednje vrijeme kod nas je sve manje – kazala je Stojanovićeva.

Hranitelji koji brinu o mališanima, ističe ona, traže pomoć stručnjaka.

– Nije rijetkost da odustaju od hraniteljstva i djecu vraćaju u dom, iako to nikako nije dobro za dijete. S druge strane, i djeca su sve zahtjevnija, posebno mališani iz rizičnih porodica iz kojih ih izdvajamo – rekla je Stojanovićeva i dodala da biti hranitelj u ovom trenutku jeste teško, ali istovremeno veoma je važno i humano brinuti o djetetu koje s biološkim roditeljima nije osjetilo čari porodice i zajedništva.

Naknada za rad hranitelja po korisniku iznosi 25 odsto od prosječne neto plate u RS ostvarene u prethodnoj godini te troškova za izdržavanje korisnika koji se utvrđuju u iznosu od 60 odsto od prosječne cijene smještaja u ustanovu socijalne zaštite čiji je osnivač Vlada RS, što iznosi 507 KM.

Usvajanje

Prema podacima centara za socijalni rad, a kojima raspolaže Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS, prošle godine je bilo pet zasnovanih potpunih usvojenja i dva nepotpuna usvojenja.

– U 2021. godini nije bilo zasnovanih potpunih usvojenja, dok su zabilježena tri zasnovana nepotpuna usvojenja. Godinu ranije su zabilježena četiri zasnovana potpuna usvojenja, kao i pet nepotpunih – istakli su u ministarstvu.

IZVOR:GLAS SRPSKE

PODIJELI

Ostavi komentar

Unesite vaš komentar!
Unesite ime!