BANjALUKA – Mljekarski sektor u BiH godinama se suočava s negativnim bilansom spoljnotrgovinske razmjene, a promjene na svjetskom tržištu izazvane pandemijom virusa korona i sukobom u Ukrajini dodatno su produbile krizu pa je tako stopa pokrivenosti uvoza izvozom u posljednje četiri godine smanjena za devet odsto.
Da domaći kupci pružaju maksimalnu podršku inostranim proizvođačima mlijeka i mliječnih proizvoda, vidljivo je iz dokumenta pod nazivom “Analiza stanja na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH u periodu 2019 – 2022” koju je pripremilo Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Prema podacima objavljenim u dokumentu, vrijednost uvezenog mlijeka i mliječnih proizvoda lani je bila veća za oko 50 miliona maraka u odnosu na 2021. godinu.
U Ministarstvu spoljne trgovine navode da je u posljednje četiri godine spoljnotrgovinski bilans mlijeka i mliječnih proizvoda bio konstantno negativan, povećavajući se iz godine u godinu, da bi lani dostigao vrijednost od oko 111 miliona KM, što je za 37 odsto više nego 2021.
– Mlijeko i pavlaka su jedina kategorija mliječnih proizvoda koja ima pozitivan spoljnotrgovinski bilans, dok je najveći negativan skor razmjene od čak 102 miliona maraka u prošloj godini zabilježen kod sira i skute. Takođe, i dalje su u uvozu zastupljeni visokovrijedni mliječni proizvodi kao što su maslac i voćni jogurti, dok je u izvozu najviše zastupljeno mlijeko koje ima malu dodatu vrijednost, a samim tim i nisku cijenu po jedinici proizvoda – navedeno je u analizi ministarstva.
Iako je domaća mljekarska industrija lani zabilježila rekordan izvoz, koji je za oko 19,7 miliona KM veći nego u 2021. godini, u analizi se dodaje da je pokrivenost uvoza izvozom prošle godine iznosila 50 odsto, za razliku od 2019. godine kada je ona bila 59 odsto.
Kada je u pitanju proizvodnja sirovog mlijeka, u dokumentu stoji da se posljednjih nekoliko godina održava stabilnost, te da je lani proizveden 621 milion litara, tri odsto više u odnosu na raniji period. Proizvođači su otkupljivačima isporučili 252.425 tona, a nizak procenat otkupa, prema analizi resornog ministarstva, ukazuje na ekstenzivnost i nisku tržišnu orijentisanost domaće proizvodnje sirovog mlijeka.
– Neophodno je podizati konkurentnost, kako u primarnoj proizvodnji, tako i u preradi, za šta su ključna ulaganja i investicije u objekte, opremu, nove tehnologije, te zadovoljavanje visokih standarda bezbjednosti hrane – navedeno je u analizi.
Predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka “Blago Romanije” Saša Kapović kaže za “Glas” da domaće farme mogu podmiriti 88 odsto tržišta BiH, ali da je uvoznički lobi suviše jak da bi se ograničio.
– Godinama unazad uvoz mlijeka raste, čime su sve više ugrožena mala gazdinstva koja se ne mogu izboriti sa konkurencijom, naročito jer domaće mljekare imaju limite na proizvodnju. Jednu otkupnu cijenu plaćaju farmerima koji proizvedu do 1.000 litara, drugu onima do 3.000 i treću proizvođačima iznad 5.000 litara, a najniža je za mala gazdinstva – rekao je Kapović.
Cijene
Prosječna godišnja otkupna cijena sirovog kravljeg mlijeka u 2022. godini iznosila je 0,70 KM po litru i bila je viša za svega 10 feninga po litru u poređenju sa prosječnom godišnjom otkupnom cijenom mlijeka iz prethodne tri godine. S druge strane, prosječna cijena po kojoj su potrošači u BiH kupovali litar mlijeka početkom 2022. iznosila je 1,50 KM po litru, da bi u decembru iste godine cijena litra mlijeka dostigla 2,50 maraka.
IZVOR:GLAS SRPSKE
