Posljednja priča o platama političara u institucijama BiH zatvorena je prošle sedmice u Parlamentu BiH. Nakon što su poslanici u Predstavničkom domu usvojili predloženi zakon koji je predviđao rast plata službenicima u zajedničkim institucijama, a ne i političarima, taj isti zakon je pao u Domu naroda u kojem sjede predstavnici istih stranaka koje su u drugom domu podržale isti prijedlog.
Takav epilog je ponovo u žižu javnosti vratio pitanje šta je potrebno da se desi kako bi, prema mnogim ocjenama, enormne mjesečne plate izabranih i imenovanih zvaničnika na nivou BiH bile smanjenje, imajući u vidu iznos na koji mogu da računaju zaposleni u javnom i realnom sektoru u Srpskoj i FBiH. Brojne analize analitičara i nevladinog sektora do sada su pokazale da su plate domaćih funkcionera, ako se uzme u obzir osnovna plata, uvećana i za brojne naknade na koje imaju pravo, u rangu evropskih pa i iznad toga.
Istovremeno, zapisani su brojni pokušaji da one budu smanjene, a dobar dio tih prijedloga nije prošao svu parlamentarnu proceduru jer se uglavnom na njih gledalo kao populizam od strane vladajućih, a nerijetko se moglo čuti i da su im plate zaštićene Ustavom, da ne mogu biti mijenjane u mandatu i da je potrebno sistemsko rješenje koje, ipak, niko ne nudi godinama.
Tako će, imajući u vidu da su na posljednjem zasjedanju delegati podržali samo budžet, a ne i predloženi zakon o platama i naknadama na nivou BiH, plate za nekoliko stotina maraka biti veće i članovima Predsjedništva, ministrima te poslanicima i delegatima zbog povećanje osnovice sa 535 na 630 maraka.
Na osnovu toga plate članova Predsjedništva preći će, prema računicama, 6.000 KM, ministara oko 5.300, koliko i parlamentaraca, i to je samo osnovna plata, bez naknada.
Ekonomski analitičar Igor Gavran ističe da se s jedne strane pita da li i oni koji formalno podnose prijedloge za smanjenje primanja iskreno stoje iza istih ili je riječ o uzajamnom dogovoru u smislu: “Hajde, mi ćemo predložiti, a vi odbijte”, te na kraju svima ostaju iste plate ili budu čak i veće.
“Ono što je definitivno jasno jeste da ti iznosi nemaju opravdanje u radu, nemoralno je, bezobrazno i ne znam koju riječ da iskoristim, a da i dalje budem pristojan za ovaj plan da se prvo usvoji budžet, a onda odbije zakon koji je predviđao iste osnovice za funkcionere”, istakao je Gavran. Ne sporeći da je opravdano povećanje plate službenicima, do čega je došlo, podvlači da se to ne može odnositi na one na političkim funkcijama “koji nisu ništa učinili da se inflacija obuzda ili živi bolje”.
“Izgovori se samo ponavljaju i zaista nemam nikakve nade da će ikada biti promijenjeno stanje jer nema ni morala ni političke zrelosti da iko prihvati da nije najvažniji i da se odrekne takvih beneficija”, istakao je Gavran. Ne krije da često i prijedlozi za ograničenja primanja budu nepotpuni i neadekvatni, tako da se čini da i oni koji su predlagali, iako je ideja dobra, ili nisu imali nade da će prijedlog biti usvojen ili je sve bilo u domenu populističkog poteza da se prikažu boljima od onih drugih, piše Glas Srpske.
“Neki, kao tvrde, da privatno doniraju dio svojih primanja, ali sve je to pod upitnikom i nije adekvatna zamjena za sistemsko rješenje. Pravdanje Ustavom je najsramnije od svega”, zaključio je Gavran.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović navodi da je fascinantno u kojoj mjeri izabrani funkcioneri na nivou BiH nemaju nikakav osjećaj prema svom radu, doprinosu i platama koje su daleko najveće u regionu.
“Posljednja odluka u Domu naroda ne pokazuje ništa drugo nego bezobrazluk prema građanima i zaposlenim u zajedničkim institucijama. Naši najodgovorniji izabrani političari apsolutno nemaju nikakav odnos prema bijedi u kojoj narod živi”, rekao je Pavlović i dodao da su sistemska rješenja koja s vremena na vrijeme spominju ništa drugo do zamazivanje očiju narodu i neopravdani izgovori.
