Faksimilno izdanje „Miroslavljevo jevanđelje”, najstarije sačuvane srpske knjige pisane ćirilicom, biće izloženo u Banskom dvoru u Banjaluci mjesec dana.
Miroslavljev jevanđelistar ispisali su i oslikali srpski monasi u posljednjoj četvrtini 12. vijeka, a zbog jedinstvene simbolike likovnih ukrasa Unesko je ovaj rukopis uvrstio u registar “Pamćenje svijeta”, među najvrednija pokretna dobra u svijetu.
Faksimilno izdanje knjige objavio je filantrop Veljko Topalović, u namjeri da se naučnici i kolekcionari mogu upoznati sa ovim jedinstvenim spomenikom, koji zbog delikatnog stanja gotovo da nije dostupan javnosti.
Izložbu u Banjaluku dovodi Udruženje “Suvereni vojni viteški red Čuvari koplja Svetog Georgija“, a otvaranje u Banskom dvoru je planirano 22. januara od 18 sati. Najvjerniji prikaz „Miroslavljevog jevanđelja“ u gradu će biti oko mjesec dana, nakon čega „kreće“ na evropsku turneju.
– Ovo je izuzetno kvalitetno urađeno djelo, u kožnom omotu i sa najvjernijim zlatotiskom, a ujedno će biti predstavljen i ručno izvezen tekst ovog rukopisa, rad Biljane Ećimović. Ona je do sada izvezla blizu tridesetak stranica, a posjetiocima će na licu mesta pokazati kako radi ovaj vez – precizira starješina viteškog reda Goran Vuk Mećava.
„Miroslavljevo jevanđelje“ je najznačajniji ćirilični spomenik srpske i južnoslovenske odnosno srpskoslovenske pismenosti. Nastao je po narudžbi zahumskog kneza Miroslava, brata raškog velikog župana Stefana Nemanje, najvjerovatnije u Kotoru, oko 1186. godine, a za potrebe crkve Sv. Petra na Limu u Bijelom Polju, zadužbine humskog kneza Miroslava.
Najveći dio jevanđelistara djelo je nepoznatog prepisivača, u nauci nazvanog Varsameleon, dok je Gligorije (Grigorije) Dijak, drugi pisar, napisao kraj rukopisa, nekoliko kratkih zapisa i ukrasio tekst ornamentima. Knjiga je napisana na pergamentu slovima tzv. ustavne ćirilice, a ukrašena je sa 296 minijatura i inicijala crtanih perom, u boji i zlatu.
Po svom sastavu jevanđelistar je bogoslužbena knjiga, koja ima dijelove 4 jevanđelja. Tekst jevanđelja je pisan perom u dvije kolumne, mrkom i crnom bojom, a većina naslova crvenom. Sastoji se od 181 lista u kožnom povezu.
Kožni povez nije prvobitan, već je vjerovatno iz 14. vijeka, a pretpostavlja se da je preuzet sa nekog drugog rukopisa.
Rukopis se do 1896. nalazio u Hilandaru, kada je poklonjen kralju Aleksandru Obrenoviću prilikom njegove posjete Atosu. Danas se čuva u Narodnom muzeju u Beogradu.
Faksimil je najvjernija moguća kopija Miroslavljevog jevanđelja, sa vjerno reprodukovanim pergamentom, rukopisom, inicijalima i zastavicama, ali i svim oštećenjima nastalim za vrijeme 800 godina života ove knjige.
– Prije 20 godina smo već napravili slično izdanje Jevanđelja. Bilo je to u Južnoj Africi, u Johanesburgu. Ali, tom prilikom nismo mogli reprodukovati sjaj zlata i oslikavanja koja su na njemu vršili drevni iluminatori. Prije tri godine smo odlučili da pokušamo da riješimo taj problem. Isprobali smo sve moderne štamparske tehnologije. Napravili smo više od 200 pokušaja u različitim zemljama. Ispostavilo se da samo jedan tip mašine može da riješi taj problem, a samo tri se nalaze u Evropi. Nama najbliža bila je u Austriji – rekao je lani izdavač Veljko Topalović, prenosi SK magazin.
Očuvati srpsku baštinu
Goran Vuk Mećava ističe da je glavni interes viteškog reda Čuvari koplja Svetog Georgija da očuvaju srpsku baštinu i kulturu, te da to bogatstvo predoče ljudima u Banjaluci i Republici Srpskoj.
– Ovo neće biti posljednja izložba. Trudićemo se i dalje da promovišemo knjige važnih autora koji drže do našeg nasljeđa i kulture – najavljuje Mećava.
Udruženje posljednje dvije godine na Kastelu organizuje viteški festival “Kastrum”, koji najavljuju i ovog juna.
U sklopu događaja posjetioci su mogli vidjeti i izložbu odežde koja se koristila za snimanje serije „Nemanjići – rađanje kraljevine“.
