Legendarni “fićo”, automobil koji je motorizovao bivšu Jugoslaviju i služio kao vozilo milicije, pa čak i hitne pomoći, danas zbog velike potražnje dostiže cijene i do 20.000 KM.
“U posljednjih godinu dana je veliki interes za ‘fiće’ i cijena im stalno raste, jer kako je interes veći, tako i cijena neprestano ide gore. Cijena restauriranog auta na tržištu je 5.000-6.000 maraka, mada ima ‘fića’ abarta koji se prodaju i po 20.000 KM”, rekao je za “Nezavisne” Nedim Gusić Braco, predsjednik Oldtajmer kluba Sarajevo.
Prema njegovim riječima, “fićo” u lošem stanju se može naći za hiljadu ili dvije hiljade maraka, a potrebno je najmanje pola godine kako bi se doveo u stanje u kakvom je bio ranije.
“Ljudi i dan-danas obiđu Evropu s ‘fićom’ i vrate se bez ikakvog kvara, tako da je sada postao atrakcija i vrlo je omiljen. Veliko je zadovoljstvo i užitak upaliti ‘fiću’ i provozati se njime”, kazao je Gusić te dodao da se mnogi, kada vide ovaj auto s uzdahom sjete svoje mladosti, djetinjstva, odlazaka na more i lijepih trenutaka.
Mnogi ljudi i danas, priča Gusić, pored svojih automobila imaju “fiću” da bi se mogli provozati i uživati.
Istakao je da se dijelovi za ovaj mali auto mogu naći i u Srbiji, ali da se obično dovoze iz Italije, te da ljudi koji ih kupuju, kupe dva takva automobila, od kojih sastavljaju jedan.
“To je automobil koji je jednostavan za održavanje, tako da većinu dijelova za njega nije komplikovano pronaći”, istakao je Gusić.
Nermina Ćerimagić, predsjednica “Fićo kluba” Sarajevo, kazala je da su “fiće” dobile na cijeni jer je potrebno vremena kako bi se restaurirale.
“‘Fićo’ kojeg je već neko sastavio i restaurirao je skup jer treba mnogo nerava i vremena da se to uradi. Pojedine dijelove je neophodno tražiti po Evropi”, navodi Ćerimagićeva.
Naglasila je da su ovi automobili poprilično zastupljeni, kako u svijetu, tako i u BiH.
“Da biste osjetili čari ‘fiće’ morali biste se provozati njime. To je jedini automobil koji ne mogu da vozim u štiklama”, ispričala je Ćerimagićeva te dodala da s drugim vlasnicima iz regiona i Evrope razmjenjuje iskustva o limenim ljubimcima.
Zoran Pavlović, član Organizacionog odbora Oldtajmer kluba ‘Veteran’, rekao je da je ovo automobil koji je jednostavan i za održavanje i za korištenje.
“Da je bilo pameti, ‘fiću’ nije trebalo ni da prestanu da proizvode. Kada se vozite takvim jednim automobilom onda otvorite prozor, uživate u amijentu i posmatrate svijet iz jedne usporene perspektive, što vožnji daje poseban kvalitet i doživljaj na tom putovanju”, priča Pavlović.
Istakao je da postoje radnje koje prodaju dijelove samo za “fiće” te da ih nije prekomplikovano pronaći, osim pojedinih koji se više ne proizvode.
“Fiće se dijele na one koje su imale vrata koja se otvaraju kao i kod modernih automobila i na one gdje se vrata otvaraju na suprotnu stranu, tzv. Kontraši, proizvedeni do 1965. godine i baš jednog takvog ima moj prijatelj”, rekao je Pavlović.
Dolazio iz “Crvene zastave”
Automobil “fićo”, čiji je formalni naziv zastava 750, bio je jugoslovenski mali putnički automobil, koji se proizvodio u Zavodu “Crvena zastava” u Kragujevcu, po licenci italijanskog FIAT-a. Prvi “fićo” proizveden je 18. oktobra 1955. godine, dok je posljednji proizveden u novembru 1985.
Pojavio se zajedno s potrebom za automobilom nešto većim od topolina, koji bi kao i ovaj automobil bio jednako pristupačan. Prema nekim podacima, za 30 godina proizvodnje napravljeno je 923.487 ovakvih automobila.
(NN)
