Svaki 20. uzorak hrane na tržištu BiH zdravstveno nije ispravan, procjena je na osnovu ukupnog broja analiziranih uzoraka i onih za koje je utvrđeno da ne odgovaraju propisima.
Analiza Agencije za bezbjednost hrane pokazala je da je od januara do septembra lane u BiH ukupno kontrolisano 29.287 uzoraka hrane, od čega je neodgovarajuće bilo njih 1.409.
Na mikrobiološke parametre analizirano je 22.126 uzoraka, među kojima 292 nisu bila u skladu sa važećim propisima.
U najvećoj mjeri riječ je o mesu i proizvodima od mesa, složenim jelima i tijestu od žitarica, te proizvoda na njegovoj bazi.
Najčešći uzrok neispravnosti je bilo prisustvo aerobnih mezofilnih bakterija, enterobakterija, te salmonele.
Na fizičko-hemijske parametre ukupno su uzorkovana i analizirana 2.002 uzorka hrane, od čega 15 nije bilo u skladu s važećim propisima.
Uzrok neispravnosti je bilo prisustvo teških metala iznad propisane maksimalne dozvoljene koncentracije, a kategorije hrane kojima su najčešće pripadali neodgovarajući proizvodi su bili riba i riblji proizvodi, te dodaci ishrani.
U pomenutoj agenciji kažu za “EuroBlic” da u BiH, kao i u drugim zemljama, ne postoji apsolutna bezbjednost hrane. Zbog toga se dešava da se, s obzirom na to da je hrana izložena različitim biološkim, hemijskim i fizičkim opasnostima u svim fazama proizvodnje, prerade, obrade i distribucije, zdravstveno neispravne namirnice nađu na tržištu. U tim slučajevima, sporna hrana se povlači ili opoziva.
– Povlačenje je uklanjanje zdravstveno neispravne hrane s tržišta, uključujući povlačenje iz maloprodaje. Sprovodi se kada se utvrdi da je hrana zdravstveno neispravna, te se može utvrditi da je ona u potpunosti u lancu distribucije, a nije došla do krajnjeg potrošača. Opoziv podrazumijeva uklanjanje zdravstveno neispravne hrane s tržišta, uključujući onu koja je distribuisana do krajnjeg potrošača – ističe direktor ove agencije Džemil Hajrić.
Prema njegovim riječima, zdravstveno neispravna hrana, u zavisnosti od vrste, prirode i stepenu rizika, može imati različite kratkoročne ili dugoročne efekte po zdravlje potrošača.
– Zato se svaki slučaj mora posmatrati pojedinačno. Iz tog razloga, neizostavan dio modernih sistema bezbjednosti hrane je procjena rizika. Riječ je o procesu utemeljenom na naučnoj procjeni poznatih i potencijalnih nepovoljnih efekata na zdravlje ljudi, koji potiču od izloženosti opasnostima porijeklom iz hrane. Procjena rizika je specifična i ovisi od toga radi li se o mikrobiološkim – ističe Hajrić.
Dodaje da agencija raspolaže zbirnim podacima o rezultatima laboratorijskih analiza koji se prikupljaju za potrebe procjene rizika, što, međutim, ne uključuju informacije o tome odnosi li se određeni uzorak na hranu koja je proizvedena u BiH ili je uvezena.
S druge strane, podaci Inspektorata RS za 9 meseci prošle godine pokazuju da su u ovom periodu inspektori prilikom uvoza pregledali 54.970 pošiljki hrane. Uzeta su 2.563 uzorka, koji su dostavljeni na analizu ovlaštenim laboratorijama radi provere zdravstvene ispravnosti i kvaliteta.
– Na osnovu rezultata laboratorijskih analiza, u 15 slučajeva utvrđeno je da pošiljke hrane nisu ispunjavale propisane parametre zadravstvene ispravnosti i kvaliteta, te je zabranjen njihov uvoz. U većini slučajeva riječ je o mesnim prerađevinama i konditorskim proizvodima porijeklom iz Srbije – kaže portparol Inspektorata RS Dušanka Makivić.
Naglašava da je u prvom polugodištu 2017. republička inspekcija za hranu u unutrašnjem prometu naredila povlačenje i uništavanje 230 kilograma hrane.
– Riječ je o hrani koja je bila neprikladna za ljudsku upotrebu, zbog isteklog roka, nepotpune deklaracije, te promjena senzornih svojstava, odnosno trulenja – ističe Makivićeva.
Objašnjava da pored provjere prateće dokumetacije pošiljke, inspektori pregledaju i izgled, miris, boju, deklaraciju, te uzorkuju hranu za laboratorijske analize, na principu procjene rizika.
– Na primjer, najveći rizik kod voća i povrća predstavlja nedozvoljena količina pesticida i teških metala i upravo su to parametri na koje se vrše analize ove vrste hrane – kaže Makivićeva.
Proizvodi povučeni iz prodaje
Lane su sa tržišta BiH, zbog povećane koncentracije aditiva sulfita koji je alergen, povučeni škampi škotskog dobavljača, kao i hrana za bebe do šest, te mleko za bebe do 12 mjeseci, zbog sumnje da sadrže štetne sastojke koji su opasni po zdravlje.
Iz prodaje je povučena i voćna kašica za bebe starije od četiri mjeseca, i to zbog ostataka sredstva za čišćenje koje sadrži hlor pronađeni u jednoj staklenki proizvoda.
Istu sudbinu doživjele su i dečije kašice i voćni sokovi, nakon što je utvrđeno da sadrže nedozvoljene količine ostataka pesticide. Povučen je i topljivi sir koji je sadržao nedeklarisani konzervans.
(EuroBlic)
