Nebo iznad Banjaluke ponovo su prekrili zlokobni oblaci smoga, koji kuljaju iz visokih dimnjaka, a u kombinaciji sa drugim izvorima zagađenja vazduha i nedostatkom vjetra grad dodatno poprima sumoran izgled.
Smog je posebno opasan za astmatičare, dijecu i starije osobe, pa se preporučuje što kraće zadržavanje na ulicama.
Više nije problem samo saobraćajni špic, kada ljudi odlaze i vraćaju se sa posla, jer se broj automobila na ulicama ne smanjuje mnogo ni u ostalim vremenskim intervalima.
Kada dodamo smanjenje zelenih površina u cilju gradnje stambeno-poslovnih objekata nije ni čudo što je ovakva pojava sve češća u gradu na Vrbasu.
U Banjaluci već mjesecima, o čemu je „EuroBlic“ pisao, kvalitet vazduha se mjeri na samo jednoj lokaciji, van centra, umjesto planiranih četiri, i tako će ostati bar još 3 mjeseca.
Građani ne znaju šta udišu, a nadležni nemoćno sliježu ramenima.
Da se nije igrati sa smogom pokazuje i London iz decembra 1952, kada su niska temperatura, visok vazdušni pritisak, visoka vlažnost vazduha i odsustvo vjetra doveli do rekordnog povećanja koncentracije čađi i sumpor-dioksida u vazduhu. Epilog je bio oko 1.000 mrtvih usljed bolesti srca i pluća!
