Četrdeset knjiga podijeljenih u četiri kola, iz edicije “Srbija 1914 – 1918”, zajedno sa deset posebnih knjiga koje se naslanjaju na ova kola, a koje su objavljene u izdanju novosadskog “Prometeja” i Radio-televizije Srbije, biće predstavljeno večeras u velikoj sali Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske (ANURS) s početkom u 18 časova.
U ime izdavača i domaćina na promociji će učestvovati Drago Branković, akademik, te Zoran Kolundžija, glavni i odgovorni urednik Izdavačke kuće “Prometej”, dok će o knjigama vezanim za prostor Bosne i Hercegovine govoriti Goran Latinović i Borivoje Milošević, istoričari i univerzitetski profesori iz Banjaluke.
Naslovi o kojima će ponaosob biti riječi jesu: “Gavrilo Princip, dokumenti i sjećanja” Miloša Kovića, “Crna knjiga, patnje Srba Bosne i Hercegovine” Vladimira Ćorovića, te “Napor Bosne i Hercegovine za oslobođenje i ujedinjenje” Pere Slijepčevića.
“Riječ je o najkrupnijem projektu o Prvom svjetskom ratu na srpskom govornom području, za koji je zaslužna priznata, poznata i jedna od najvećih izdavačkih kuća iz Novog Sada ‘Prometej’. Radi se o četrdeset knjiga iz edicije ‘Srbija 1914 – 1918’ i o deset posebnih knjiga o različitim događajima, kao što je, recimo, knjiga ‘Toplički ustanak 1917’. Dakle, ukupno pedeset knjiga za koje izdavač zaslužuje svaku pohvalu”, kazao je za “Nezavisne” Drago Branković, koji naglašava višestruku korist ovih izdanja.
Danas, naime, dodao je on, dolazi do pokušaja izvrtanja i falsifikovanja istorijskih činjenica, koje idu toliko daleko da se Mladoj Bosni pokušava nametnuti krivica za rat, a Srbima dati okupatorska uloga.
Prema riječima Brankovića, ovo se kosi s istinom, a dokaz za tako nešto je upravo u ediciji koja će biti predstavljena u ANURS i koja, između ostalog, govori o velikim vojnim gubicima i civilnim žrtvama kod Srba u Velikom ratu, kasnije poznatom i pod nazivom Prvi svjetski rat.
Naspram pomenutih pokušaja revizije istorije, kolika je, sa druge strane, kultura sjećanja kod Srba, za “Nezavisne” je govorio Zoran Kolundžija.
“Naša je kultura sećanja na niskom nivou, a kad se tome doda da smo živeli u dugom periodu dogovorene istorije i da se prećutkivalo mnogo toga zarad takozvanog bratstva i jedinstva, onda sve postaje još tragičnije. Postoji jedna dobra dosetka: govori se da nam je kultura sećanja slaba, ali ne može se zaboraviti ono što se nije učilo! A kod nas se dosta toga nije učilo”, rekao je Kolundžija ističući da je saradnja “Prometeja” i RTS-a veoma važna i da je zasigurno doprinijela da se ponešto promijeni.
Kolundžija, međutim, naglašava da o događajima i ličnostima iz Prvog svjetskog rata ne treba govoriti samo sto godina poslije, nego da bi trebalo i poslije 2018. nastaviti s kontinuiranim obilježavanjem.
“Svaka škola mora da decu jednom godišnje izvede na neki lokalitet gde se nešto desilo, da se oda pošta starim junacima i nevinim žrtvama. Samo ćemo tako smanjivati veliku provaliju koja danas postoji između predaka i potomaka”, zaključio je Kolundžija.
(Nezavisne novine)
