Ličnost godine 2017. po izboru “Nezavisnih novina” je Igor Radojičić, gradonačelnik Banjaluke, a nagradu mu je uručio Aleksandar Kopanja, zamjenik direktora “Nezavisnih novina”.
Ovogodišnji izbor Ličnosti godine održava se u vrijeme dok naš, ovogodišnji dobitnik obilježava godinu dana otkako je preuzeo mandat. Od samog početka od njega se očekivalo mnogo i poslije godinu dana možemo zaključiti da je mnogo i uradio.
Uspio je da pokrene i inicira brojne projekte, vodeći se time da Banjaluka u godinama pred nama postane prepoznatljiv regionalni centar. Grad u koji će se rado dolaziti, a teška srca odlaziti ili kako je u njegovom programu definisano – otvoren i prijateljski grad za sve.
Ako bi danas Igora Radojičića, pitali da izdvoji nešto od toga, na prvo mjesto bez dileme, rekao bi “Toplana” koja je godinama u nazad rak rana gradskog budžeta i stalni izvor glavobolja i njega i njegovih prethodnika.
Za samo jednu građevinsku sezonu, Toplana je nikla na livadi sa očekivanjem da će novo postrojenje ne samo “zaliječiti budžet”, nego na prvom mjestu, omogućiti da Banjaluka, poslije decenijske neizvjesnosti, konačno riješi jedan od ključnih komunalnih problema.
Poslije Toplane, ostale stvari se čine lakšim i itekako dostižnijim. Banjaluka 2024. godine kao evropska prestonica kulture bilo bi bez sumnje, ogromno dostignuće sa dugoročnim, pozitivnim efektima na razvoj cijelog grada, a ne samo njegove kulturne scene.
Prvi korak je napravljen ali pred Gradom, gradonačelnikom, i timom koji će voditi taj proces nakon pokretanja kandidature je još mnogo posla. Poslije priznanja koje je nedavno stiglo iz Brisela gdje je Banjaluka proglašena evropskim gradom sporta, Banjaluka kao evropska prestonica kulture 2024. godine zvuči kao već “gotova stvar”.
Projekat izgradnje dječijih igrališta za koji iz budžeta Grada nije otišla ni jedna marka, pokazuje da uz ideju, laganim, preciznim ali sigurnim koracima može mnogo toga da se uradi i napravi.
I po pitanju gradske imovine za koju je na početku mandata govorio je da “kokošinjac oko kojeg kruže lisice”, urađeno je mnogo. Neke, praktično izgubljene parcele i prostori milionske vrijednosti, beskompromisnom borbom sa lisicama i administracijom su vraćeni.
Neka od učinjenih dostignuća su i restruktuiranje gradskog duga.
Jedan od ključnih prioriteta koji je nametnut je i urbanističko sređivanje grada, a uz gradskog arhitektu ne treba sumnjati da će Banjaluka kao prestonica Republike Srpske u budućnosti biti još ljepša, komunalno i infrasrukturno sređenija.
U novu, 2018.-u, Banjaluka sa Radojičićem na čelu, ulazi sa novim ambicioznim planovima, koji, između ostalog, uključuju rješenje brojnih izazova, poput gradnje novog Zelenog mosta, poslovne zone, nadogradnje škole na Starčevici, puteva, vodovoda…
Denis Bojić dobitnik nagrade “Nikola Guzijan” za najboljeg novinara godine
Urednički kolegijum “Nezavisnih novina” odlučio je da prestižnu novinarsku nagradu “Nikola Guzijan” dodijeli Denisu Bojiću, novinaru RTRS-a, a nagradu mu je uručila Sandra Gojković Arbutina, glavni i odgovorni urednik “Nezavisnih novina”.
Denis Bojić rođen je 13. 10. 1981 u Bjelovaru. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu univerziteta u Banjaluci, odsjek žurnalistika. Odbranio je magistarsku tezu iz oblasti političke analitike “Civilno društvo kao subjekt demokratskih procesa u BiH”. Novinarsko iskustvo sticao je u brojnim štampanim medijima i TV redakcijama.
Od 2013. godine zaposlen je na Radio Televiziji Republike Srpske. Autor je brojnih reportaža iz regiona i Evrope. Scenarista je i režiser dokumentarnog filma “Vukovarski bluz” kao i dugometražnih dokumentarnih filmova “Djeca” i “Lica Lafore”.
Njegovi filmovi prikazivani su širom regiona te na međunarodnim filmskim festivalima i specijalnim projekcijama u Francuskoj ,Švedskoj, Austriji, Makedoniji, Kanadi , Grčkoj i Indiji . Jedan je od najnagrađivanijih autora dokumentarnih filmova u BiH.
Kao režiser, Denis Bojić je između ostalog dobitnik nagrade za najbolju režiju na filmskom festivalu u Moskvi, te nagrade Zlatni Vitez za najbolji dokumentarni film na istoimenom festivalu koji održava pod pokroviteljstvom predsjednika Ruske Federacije i Državne dume Ruske Federacije.
Denis je oženjen i otac dvoje djece. Iz jake roditeljske emocije nastaju njegova dva najveća djela dugometražni dokumentarni filmovi: “Lica Lafore” i “Djeca”.
“Lica Lafore” je film koji dokumentuje sudbinu porodice Gajić i njihovu višegodišnju nadljudsku borbu za pronalazak lijeka za Laforinu bolest od koje su oboljele njihove dvije kćerke. Ovaj dokumentarni film ostavlja duboke tragove u svakom čovjeku i jedan je od načina rješavanja globalnih problema i podizanja opšte svijesti o teškim dječjim bolestima.
“Lica Lafore” očekuje velika projekcija u Evropskom parlamentu u Strazburu koja će biti održana 13. decembra. Biće to prilika da se evropski parlamentarci na jedan potpuno drugačiji način upoznaju sa Republikom Srpskom, BiH ali i čitavim regionom koji je kroz borbu porodice Gajić inicirao rješenje za jednu od najtežih dječjih bolesti na svijetu.
O filmu “Djeca” nema potrebe govoriti, dovoljno je da se pogleda trailer.
Zoranu Mijiću Mrmiju priznanje “Jelena Trikić – majka hrabrost” za podvig godine
Zoran Mijić Mrmi, na prvi pogled čovjek kao i svi drugi. Ipak popularni Mrmi iz Kozarske Dubice se razlikuje od ostatka po veoma bitnoj činjenici.
Sedam ljudi život duguje upravo njemu. Tokom fudbalske karijere na terenu je spasio tri života, a van njega u raznim situacijama još četiri.
Sve je počelo 1996. godine, kada je na utakmici banjalučkog BSK-a i Borca iz Kozarske Dubice jedan fudbaler protivničkog tima, ostao da leži nepomičan na terenu. Dok su se ostali uspaničili, Mrmi je priletio u pomoć, uspio da nesretnom mladiću izvuče jezik i tako ga spasi od gušenja i smrti. Ista se situacija ponovila još dva puta, posljednja 2014. godine na terenu u prijateljskom meču sa Rudar Prijedorom. Nakon toga Mrmi se još četiri puta našao u situaciji koja život znači.
Posljednji slučaj se dogodio za Badnje veče 2017. godine kada je spasio život promrzloj djevojčici koja se izgubila.
U rodnom kraju, Kozarskoj Dubici, nema ko ne zna za njega. Naravno, po dobrom. Dovoljno je upitati za Mrmija, pa će vam prolaznici redom govoriti: “Ljudina, poštenjačina, naš ponos, primjer, kamo sreće da ima više takvih, bilo bi bolje”. I zaista je tako.
Do sada je dobio 43 nagrade što iz ministarstava, gradova, klubova dijaspore a i vjerskih zajednica i to od sve tri konfesije. Njegova humanost se pokazuje i u tome što je sredstva i opremu u vrijednosti 5.000 KM od svih nagrada donirao za tri kluba u rodnoj mu Dubici. Zbog njegovog imena ljudi iz dijaspore su donirali sredstva za nekoliko porodica u Dubici koje su u teškoj materijalnoj situaciji. Zoran je u braku i ponosni otac dvoje djece.
Anton Kasipović najbolji ministar u Vladi Republike Srpske
Najbolji ministar u Vladi Republike Srpske je Anton Kasipović, ministar pravde, a nagradu mu je uručio Milan Šekara, urednik portala nezavisne.com.
Vladavina prava ključni je preduslov za sigurnost i prosperitet, ojačava socijalni i ekonomski kapacitet zemlje i ima moć da transformiše društvo, a funkcionalni sudski sistem, pouzdan i dostupan svim građanima, doprinosi poboljšanju kvaliteta života.
Ovim riječima ministar pravde Republike Srpske, Anton Kasipović, pravnik, političar, novinar, Banjalučanin, opisuje svoj svakodnevni posao u Vladi.
Vlada Republike Srpske, uposlenici Ministarstva pravde i ministar Kasipović su, zahvaljujući angažmanu Narodne skupštine Republike Srpske, u pravni život Republike uveli: Zakon o stečaju, Krivični zakonik Republike Srpske, Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju, i mnoge, mnoge druge.
Međutim, ni tu se nije stalo: u raspravi je i Zakon o Pravobranilaštvu, pripremljena je i na Vladi usvojena Strategija za borbu protiv korupcije i brojna druga akta.
Zahvaljujući razumijevanju i snažnoj podršci Evropske komisije izgrađeni su i grade se novi objekti u pravosuđu.
Sve su to bez ikakve sumnje razlozi koji su čitaoce “Nezavisnih” motivisali da ministra Kasipovića nagrade laksavom titulom ministra godine i čovjeka koji je dao doprinos da Republika Srpska bude bliža idealu zajednice nad kojom bdi oreol vladavine prava.
Dušan Torbica, direktor Elnos grupe, privrednik godine
Zahvaljujući izuzetnim poslovnim rezultatima iz ove godine nagrada privrednik godine pripala je generalnom direktoru Elnos Grupe Dušanu Torbici, a nagradu mu je uručila Diana Radić, izvršna direktorica “Nezavisnih novina”.
“Čast mi je da vas pozdravim u ovom svečanom trenutku za Elnos grupu i mene lično. Posebno mi je drago što ovo priznanje pripada oblasti energetetike, jer svi znamo da je ona razvoj ekonomije i privrede”, rekao je Torbica, a potom dodao:
“Zahvalan sam svim partnerima iz RS, raznim kreditorima i donatorima s kojima smo učestvovali u obnovi porušene RS. Tokom proteklih godina naša grupa je proširila obim djelovanja. Tako smo na nordijskom tržištu stekli deset referenci s kojima sa zadovoljstvom predstavljamo RS i BiH. Drago mi je da naša djela svjedoče o kvalitetu našeg rada. Ljudi su najveća vrijednost našeg koncerna. Posebnu zahvalnost iskazujem menadžmentu i svim zaposlenima kao i porodici. Rezultati nas motivišu da pomažemo zajednici i sa zadovoljstvom ćemo to raditi u budućnosti.”
Zahaljujući upravo Dušanu Torbici mi u Republici Srpskoj imamo domaću, privatnu kompaniju koja rame uz rame sa vodećim evropskim i multinacionalnim kompanijama, izvodi visokozahtjevne projekte iz oblasti elektroenergetike u regionu i Evropi.
To je Elnos Grupa, internacionalni elektroenergetski koncern, koji danas broji 420 zaposlenih. Grupacija posluje u 12 poslovnih centara u jugoistočnoj, centralnoj i sjevernoj Evropi, a posebnu pažnju poslovne javnosti plijeni činjenicom da je napravila veliki iskorak na tržišta Švedske i Islanda, a odnedavno i Norveške.
Zahvaljujući profesionalanom pristupu modernim zahtjevima i tržištima budućnosti, uz usvajanje i primjenu najnovijih tehnologij, Elnos Grupa se pozicionirala u red koncerna koji idu u korak sa svjetskim trendovima. Poslovni podvig ove kompanije je primjer koji treba istaći i slijediti, a koji nije bilo jednostavno ostvariti. Elnos Grupa je nastala na temeljima giganta čija je tradicija duža od 70 godina i od samog početaka poslovanja prešla je dinamičan poslovni put. U ovoj kompaniji su znali da je uspjeh moguć ukoliko postoje spremnost, radna posvećenost i lična strast svih zaposlenih da ostvare kreiranu poslovnu viziju. Upravo zbog toga, bili su u stalnoj potrazi za što uspješnijim rješenjima. Namjera im je bila da postanu što poželjniji i konkurentniji partner na evropskom tržištu znanja i tehnologije, što im iz godine u godinu u sve većoj mjeri polazi za rukom.
Snažno vjerovanje u poslovnu viziju uspješne internacionalne kompanije i posvećenost istoj, vođeno je sa samog vrha kompanije, a to je Uprava Elnos Grupe, na čelu sa predsjednikom Grupacije g. Dušanom Torbicom, a potom dodao:
Dušan Torbica je privrednik i menadžer sa posebnom harizmom i autoritetom. Njegovo obrazovanje i radno iskustvo usko su vezani za oblast elektroenergetike. Privatnim preduzetništvom bavi se od 1992. godine. Elnos BL predvodi od osnivanja 1995. godine. Ova kompanija je u proteklom vremenu izrasla u Grupaciju sa zavidnim poslovnim portfoliom, čija je osnova viskoprofesionalna realizacija najzahtjevnijih projekata modernizacije, rekonstrukcije i izgradnje elektroenergetskih objekata do naponskog nivoa 400 kV.
Projektni i operativni timovi Elnos Grupe potvrdili su spremnost da izgrađuju i oživljavaju najsloženije tehnološke elektroenergetske infrastrukture u regiji i Evropi. Na našem tržištu realizovali su brojne kapitalne projekte, među kojima se izdvajaj uprojekti iz velikog investicionog ciklusa Elektroprenosa BiH, vezani za izgradnju novih ili modernizaciju postojećih trafostanica i dalekovoda, zatim projekti izgradnje novih energetskih objekata u oblasti hidroenergije koje realizuju za Elektroprivredu RS.
Nezaobilazni su i kapitalni projekti izgradnje Termoelektrane Stanari, auto-puta Banjaluka-Doboj, modernizacije željezničke infrastrukture, a jedna od novijih značajnih referenci je učešće u izgradnji nove Eko toplane Banjaluka.
Semiha Borovac najbolji ministar u Savjetu ministara BiH
Najbolji ministar u Savjetu ministara Bosne i Hercegovine je Semiha Borovac, ministar ljudskih prava i izbjeglica, a nagradu joj je uručio Saša Čavrag, urednik “Nezavisnih novina”.
“Posebno sam ganuta jer je ovo priznanje podrška čitalaca, građana BiH. Ovo nije priznanje samo meni, već cijelom Vijeću ministara. Ovdje sam kako bih izrazila prizanje medijima i novinarama i njihovoj časnoj profesiji. Svima u BiH nam je potrebno više dijaloga, razumijevanja, poštovanja i samokritičkog preispitivanja vlastitih stavova”, navela je Borovčeva.
Ona je dodala da se rado sjeća Željka Kopanje koji je uvijek mnogo radio na pomirenju u Bosni i Hercegovini.
“Sigurna sam da u svima vama koji slijedite njegov put imamo jake partnere u borbi za izgradnju sigurnijeg puta za našu djecu”, rekla je ministarka Borovac.
U mandatu Semihe Borovac, ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, zabilježeni su značajni napreci, a naročito kada je u pitanju realizacija Regionalnog stambenog programa te projekta Zatvaranja kolektivnih centara.
U okviru Regionalnog stambenog programa konačno su vidljivi rezultati i na terenu – do sada je izgrađeno više od 450 stambenih jedinica, a u narednoj godini ih je planirano 1.200. Sa druge strane, nakon višegodišnjeg kašnjenja konačno je krenula i izgradnja stanova u okviru projekta Zatvaranja kolektivnih centara kojim Bosna i Hercegovina ispunjava strateški cilj da do 2020. godine zatvori sve kolektivne centre i osigura smještaj za više od 7.200 osoba koje danas žive u mahom neuslovnim centrima.
Paralelno sa ovim izuzetno obimnim poslom, na prijedog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice ove godine je usvojena Politika sradnje sa iseljeništvom Bosne i Hercegovine, kojom se nakon dvije decenije neuspjelih pokušaja konačno institucionalizira saradnja iseljeništva i države BiH. Takođe, u saradnji sa partnerom Vladom Švicarske osigurana su i značajna sredstva za provedbu mjera koji će omogućiti bolje uvezivanje naše dijaspore sa BiH te iskorištavanje velikih kapaciteta našeg iseljeništva koji nisu samo finansijski, nego i ogromni kapacitet za prenos znanja, kontakata i veza koje naše iseljeništvo ima dieljm svijeta.
Ministrica Borovac je u svoje prioritete rada stavila i pitanje medija u našoj zemlji i zaštite njihovoih sloboda. Pored usvajanja Akcionog plana za obrazovanje novinara i medijskih profesionalaca u oblasti ljudskih prava, pod vođstvom Ministarstva je izrađen i na Vijeću ministara usvojen prvi sveobuhvatan izvještaj koji tretira stanje medija i medijskih sloboda temeljem kojeg se očekuje rasprava u Parlamentarnoj skupštini BiH u cilju poboljšanja uslova rada i očuvanja digniteta ove časne profesije.
Posebno zapaženo je bilo učešće ministrice na istorijskom događaju iz aprila ove godine kada je sa vjerskim liderima obišla mjesta stradanja Bošnjaka, Srba, Hrvata i Jevreja. Tom prilikom Borovac je je pozvala političke lidere da slijede primjer vjerskih lidera u načinu odavanja počasti žrtvama u našoj zemlji bez obzira na njihovu pripadnost.
Zajedništvo i jednaka prava za sve građane, bez obzira na njihovu pripadnost, su uočljivi u radu i svim nastupima ministrice Borovac gdje se ističe njena borba za najugroženije kategorije stanovnika koju i danas predstavljaju raseljene osobe i povratnici.
Zora Dujmović najbolji ministar u FBiH
Najbolji ministar u Federaciji Bosne i Hercegovine, je Zora Dujmović, ministar kulture i sporta, a nagradu joj je uručila Vesna Iliktarević, urednica politike u “Nezavisnim novinama”.
“Ponosna sam i zahvalna na priznanju s kojim su me počastili čitatelji ‘Nezaviosnih novina. Nagradu ne doživljavam osobno, ona je priznanje kolegana s kojim radim na zahtjevnim zadacim”, istakla je Dujmović.
Ona se potom osvrnula na stanje u kulturi i sportu u Bosni i Hercegovini.
“Nažalost, živimo u vremenu u kojem je pitanje kulture svedeno na niske grane. Novca nikad nije bilo manje uporedimo li se sa susjednim i evropskim zemljama jasno se vidi kako stojimo. U sektoru sporta po vrsti i težini problemi su gotovo isti. Mnogi sportisti otišli su iz zemlje, u neke druge zemlje gdje imaju bolje uvjete i gdje postižu odlične rezultate. Nadam se da moj govor neće pokvariti ovo svečano ozarje a ja ću se potruditi da budem još bolja ministrica”, istakla je.
Opredjeljenje ministrice Dujmović je da se drži strogo zakonskih odredbi, te da transparentno i pravično vodi svoj resor, a što su prepoznali i čitaoci “Nezavisnih novina”, koji su nagradili njen rad i zalaganje.
Nada se da će njene kolege političari, kao i svi drugi koji trebaju ili mogu, dati svoj doprinos za jačanje sektora kulture i sporta, što bi se, kako smatra ministrica Dujmović, odrazilo na dobrobit cijele zajednice.
Za razliku od kulturne politike koju je zatekla, ministrica Dujmović odlučila se da podržava kvalitetne programe širom FBiH, jer smatra da i izvan Sarajeva ima kulture, koja je itekako prepoznatljiva, kvalitetna i značajna.
Dujmovićeva je stava da postoji korektna i kvalitetna saradnja sa istim resorima u Republici Srpskoj, ali se pritom i zalaže da se saradnja podigne na još veći nivo.
Njena vodilja je da se, između ostalog, svijetu pokaže bogato kulturo i istorijsko nasljeđe Federacije Bosne i Hercegovine, spomenici koji imaju svjetsku vrijednost i značaj, savremeno kulturno i umjetničko stvaralaštvo i još mnogo toga iz oblasti kulture, a što je vrijedno ponosa.
Ona smatra da je nedopustivo što veliki broj naših vrhunskih sportista sportsku karijeru provodi u zemljama koje im osiguravaju adekvatnije uslove, gdje postižu izvanredne sportske rezultate, i zato se zalaže za veća ulaganja u ovu oblast. Dujmovićeva očekuje da će do kraja ovog mandata uspješno realizovati brojne planirane zadatke.
(nezavisne.com)
