Svako geografsko područje u BiH ili zemljama u okruženju, nakon šumskih požara pogađa gubitak plodnog zemljišta i nestanak šumskog prostora, upozorava redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci Čedomir Crnogorac.
Prema njegovoj ocjeni, može doći i do određenih mikroklimatskih promjena te nedostatka vode i stalnih tokova. Crnogorac, koji je i šef katedre za fizičku geografiju, ističe za Srnu da su posljedice požara velike te da se može osjetiti i nedostatak kiseonika, čiji su šume najveći proizvođač na planeti.
On napominje da su najvećim dijelom požari – subjektivni, odnosno izazvani čovjekovim djelovanjem.
– Posljedica požara je velika materijalna šteta, jer je stradala ogromna količina drvne mase, a nestane i podloga koja se nalazi u šumama, a koja je veoma korisna – šuškor list i sloj iglica kod četinarskih šuma. Sve to može uticati na pojavu koja se naziva `specifičan oticaj`” – kaže Crnogorac.
On napominje da je to ona količina vode koja padne na šumski pokrov, čime šuma zadržava najveći dio i dopušta postepenu infiltraciju u podzemne vode. Na taj način se stvaraju veliki rezervoari za brojne izvore i vodotoke. Crnogorac napominje da je s ciljem sprečavanja te negativne posljedice potrebno pošumljavanje u razumnom roku.
– Kod nas u posljednje vrijeme nema ni gorana, ni pošumljavanja, pa sumnjam da će izgorjeli dio biti pošumljen, tako da će najčešće ostati goleti – navodi Crnogorac.
On ističe da se prilikom požara javlja zagađenje vazduha, koje izaziva uništenje biodiverziteta te flore i faune, uništenje staništa rijetkih vrsta, na primjer orlova ili nekih drugih vrsta ptica kojima je specifično stanište upravo u šumama.
Crnogorac navodi i prisustvo aero-zagađenja, ističući da dim dovodi do narušavanja maksimalno dozvoljene koncentracije određenih zagađivača u atmosferi, što utiče na ljude, a posebno kod onih požara blizu stambenih zona. Prema riječima Crnogorca, i pepeo koji je ostao usljed vetra i oluja može biti transportovan na mnogo veće udaljenosti i usloviti ozbiljniju zagađenost atmosfere.
“Sa požarima se ne treba igrati – potrebna je ozbiljnija kontrola”, upozorava Crnogorac i ističe potrebu za uspostavljanje sistema kontrole iz vazduha.
On smatra da je potrebna neka vrsta šumske patrole ili službe koja bi više vodila računa posebno vikendom i tokom dana kada veći broj izletnika boravi u šumama.
– Na ovaj način uništavamo veliko dobro. Da se šuma obnovi potrebno je 30 do 40 godina, a u RS je u posljednjim požarima izgorio upravo najkvalitetniji dio šume – ističe Crnogorac za Srnu.
