“Kada govorimo o kliničkoj slici, tačno je da brojni simptomi mogu da se jave i kod gripa i kod kovida 19 kao što su povišena temperatura, groznica, kašalj, malaksalost, bolovi u mišićima i slično. Međutim, neki od simptoma su više karakteristični za jednu, a drugi za drugu bolest”, rekla je Aćimovićeva u intervjuu Srni.
Kao primjer je navela kratak dah i gubitak osjećaja mirisa i ukusa, što je veoma karakteristično za virus korona, te se osoba sa tim simptomima smatra i vjerovatnim slučajem.
“Postoje razlike i u nalazima koji se rade, uključujući nalaze iz krvi, snimak pluća, tako da osobe sa kovidom 19 i upalom pluća imaju karakterističan nalaz na snimku pluća, koji jasno može upućivati na pravu dijagnozu. I epidemiološki faktori će olakšavati da dođemo do prave dijagnoze, na primjer, ako je neko bio u kontaktu sa osobom pozitivnom na kovid 19”, dodala je Aćimovićeva.
Ona je napomenula da će u predstojećoj sezoni gripa i drugih respiratornih infekcija poseban izazov biti diferenciranje između različitih bolesti, odnosno različitih uzročnika.
“Ako neko ima kovid 19, čak i kada se radi o simptomima koji prođu za dan ili dva, ta osoba je potencijalno zarazna tokom dvije sedmice od početka simptoma i za to vrijeme mora da ostane u izolaciji. Osoba koja ima grip je zarazna pet do sedam dana i može ranije da se vrati na posao, u školu, odnosno uobičajenom životu”, pojasnila je Aćimovićeva.
“Vakcinacija protiv gripa se preporučuje svim osobama koje žele da smanje rizik obolijevanja, a posebno je značajno preporučiti je hroničnim bolesnicima, starijim osobama, osobama koje su profesionalno ili privatno u kontaktu s osobama koje pripadaju rizičnim grupama, te lako mogu prenijeti infekciju i drugima”, navela je Aćimovićeva.
Prema njenim riječima, vakcinu protiv sezonskog gripa treba da iskoristi što veći procenat stanovništva, da se zaštite osjetljive osobe i one kod kojih je veća vjerovatnoća da se može razviti teži oblik, kao što su stariji i osobe sa hroničnim bolestima.
Preporuka za testiranje na virus korona se donosi, kako je navela Aćimovićeva, na osnovu toga da li simptomi odgovaraju takozvanoj definiciji slučaja koju predlaže Institut za javno zdravstvo, a ona propisuje da se, kada se sumnja da je neko zaražen, radi laboratorijski test da se ta sumnja potvrdi ili odbaci.
Ona je naglasila da se tako radi od početka epidemije s tim da je definicija slučaja u više navrata promijenjena da bi prepoznala što veći procenat sumnjivih slučajeva, pa će na takav način da se donosi odluka i o testiranju u vrijeme sezone gripa.
Ona je istakla da je zbog epidemije virusa korona značaj vakcinacije protiv sezonskog gripa veći nego inače, jer u situaciji kada je zdravstveni sistem već opterećen postoji mogućnost da bude pogubno opterećenje koje može predstavljati sezonski grip.
U slučaju infekcije, Aćimovićeva je istakla da je neophodno ostati kod kuće, javiti se nadležnom ljekaru da bi se dobile preporuke za liječenje, kao i da bi se difinisalo o kojoj bolesti je riječ i šta preduzeti.
Ona je dodala i da su izbjegavanje okupljanja, zatvorenih, slabo provjetrenih prostora u kojima je mnogo ljudi, poštovanje distance, nošenje maski u zatvorenom prostoru i na mjestima gdje se ne može održati distanca, ključne mjere kojima se građani mogu zaštiti od infekcije virusom korona, ali i sezonskog gripa i drugih respiratornih bolesti.
