Antraks, sifilis, šarlah i šuga samo su neke od rijetkih i gotovo zaboravljenih zaraza koje su lani evidentirane u Srpskoj, a uzroke pojave tih bolesti ljekari objašnjavaju smanjenom vakcinacijom, lošom higijenom i rizičnim kontaktima građana sa životinjama.
Prema podacima iz Statističkog godišnjaka koji je u petak objavio Zavod za statistiku RS, brojne zarazne bolesti, za koje većina stanovništva vjeruje da su iskorijenjene, i dalje su aktivne i “napadaju” veliki broj ljudi. Morbile, od kojih je 2017. godine evidentirano četvoro oboljelih, lani su ponovo uzele maha i zbog te bolesti 80 pacijenata je zatražilo pomoć ljekara. Od šuge se, prema podacima Zavoda, prošle godine liječilo 214 osoba, a od šarlaha 237 pacijenata. Pomoć ljekara zatražilo je i 12 građana koji su oboljeli od sifilisa, a 15 njih bilo je zaraženo kju groznicom.
Posebno zabrinjava to što su u Srpskoj 2018. godine “oživjele” i neke teške zarazne bolesti poput antraksa. Posljednji prijavljeni slučaj te bolesti na našim prostorima bio je 2011. godine, međutim, lani je registrovano dvoje oboljelih od crnog prišta, kako se još naziva ova zaraza.
Podaci Zavoda pokazuju i da je lani 421 pacijent bio izložen bjesnilu, što je za čak 387 ljudi više nego godinu ranije. Slična situacija je i sa Lajmskom bolešću, od koje je 2018. godine oboljelo 165 stanovnika, a godinu ranije 68.
Specijalizant za infektivne bolesti u zvorničkoj bolnici Sandra Mićić kaže da je uzrok povećanja broja ljudi koji su bili u kontaktu sa bjesnilom sve veći broja pasa lutalica na ulicama širom Srpske.
“Gotovo svake sedmice imamo po jednog pacijenta koji je imao kontakt i izloženost bjesnilu i to mahom zbog ujeda psa. Veterinarske službe moraju ozbiljnije da se pozabave tim problemom. Razlog većeg broja pacijenata sa Lajmskom bolešću je što šumari, poljoprivrednici i drugi koji rade u prirodi ne koriste adekvatnu opremu”, rekla je Mićićeva i dodala da su respiratorne, urinarne i akutne crijevne infekcije vodeće zarazne bolesti koje pogađaju stanovnike regije Birač.
Doktorica porodične medicine Milijana Stanković kaže da ljudi sve manje vode računa o ishrani, higijeni, redovnoj vakcinaciji, ali i registraciji životinja, što utiče na to da se zaboravljene bolesti vraćaju.
“Na primjer šuga, koja je i dalje evidentno prisutna, pojavljuje se zbog loših higijenskih uslova”, kazala je Stankovićeva. Dodala je da je kampanja protiv vakcinacije djece dovela do ponovne pojave morbila, rubeole i sličnih bolesti koje su bile gotovo iskorijenjene.
“Ljudi masovno ne vakcinišu djecu, što nam stvara probleme za koje smo mislili da nam više neće zadavati glavobolju. Svaki lijek ima neželjeno dejstvo, hajka protiv vakcina nema opravdanje. Takođe, evidentan je i porast sifilisa i HIV-a jer društvo u nekim segmentima i te kako ide unazad”, ocijenila je Stankovićeva.
Savjeti
Milijana Stanković kaže da su osnovne mjere prevencije protiv zaraznih bolesti pravilna ishrana, održavanje higijene, te neupuštanje u rizične seksualne odnose.
Važna stvar je i zdravstvena prosvijećenost. Pacijenti se previše okreću internetu, gdje traže lijek za ono što ih muči, umjesto da dođu ljekaru. Kada pacijenta ugrize pas, treba da se javi ljekaru, a ne da pita “Google” šta da radi”, savjetuje Stankovićeva.
(Glas Srpske)
