Vlasti u BiH nisu u potpunosti ispoštovale obaveze iz dopunskog pisma namjere koje su sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) potpisali Denis Zvizdić, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, Vjekoslav Bevanda, ministar finansija BiH, Senad Softić, guverner Centralne banke, Fadil Novalić, predsjedik Vlade FBiH, Jelka Milićević, ministar finansija FBiH, Željka Cvijanović, predsjednica Vlade RS, i Zoran Tegeltija, ministar finansija RS.
Naime, u paragrafu 6 dopunskog pisma navedeno je da se vlasti u BiH uzdržavaju od povećanja plata u javnom sektoru, uz napomenu da se ne povećavaju osnovice za plate, kao ni platni koeficijenti. Osim toga, u dopunskom pismu su se obavezali da će se konsultovati sa osobljem MMF-a, i to “na vlastitu inicijativu”, kako su napisali u paragrafu 2, u slučaju bilo kakvih promjena politika. Činjenica da je sastanak Odbora direktora MMF-a planiran za danas naprasno otkazan u petak jasno govori da se vlasti BiH nisu konsultovale prilikom odluka o povećanju davanja za boračke kategorije i povećanja plata u javnom sektoru.
U paragrafu 26 ponovili su da neće donositi nikakve odluke bez konsultacija s osobljem MMF-a, te da neće biti nikakvih revizija usvojenih ekonomskih politika.
“Uzdržaćemo se od usvajanja ili jačanja bilo kakvih trgovinskih ograničenja ili drugih mjera ili politika koje bi mogle pogoršati platnu bilansu”, naveli su oni.
Kao dokaz da će ispoštovati sve što je dogovoreno, u paragrafu 5 su istakli da će voditi fiskalnu politiku u skladu s usvojenim budžetima u 2018. godini.
“Takođe ćemo ispoštovati fiskalna ograničenja za 2018. godinu koja smo dogovorili s osobljem MMF-a”, navedeno je u paragrafu 5.
Tada je pojašnjeno da će održati fiskalnu disciplinu, asmanjivati jvnu potrošnju i novac usmjeravati u investicije.
“Kao što smo predvidjeli u budžetima za 2018, vlade će smanjiti izdvajanja za plate i dovesti ih u sklad sa bruto domaćim proizvodom tako što ćemo nastaviti sa zamrzavanjem plata i smanjenjem javnog zapošljavanja”, napisali su oni.
Uz to su još i predložili kvartalne kontrole kako se ove mjere sprovode.
“Kako bismo suzbili troškove plata u javnom sektoru na održiv način, razvijamo javni registar svih zaposlenih uz pomoć Svjetske banke”, stoji u paragrafu 16.
Iz izvještaja koji je MMF napisao prilikom odobravanja isplate druge tranše početkom godine, oni su istakli da plate treba smanjivati, a ne povećavati.
“Plate u BiH su u apsolutnim iznosima male i tek su nešto više od očekivanih s obzirom na produktivnost. Na visinu prosječne plate utiču visoke plate u javnom sektoru, mada bi ograničenje plata po osnovu tekućeg programa sa MMF-om trebalo dovesti do smanjenja plata u javnom sektoru u srednjoročnom periodu, gdje će se kao efekat u određenoj mjeri vidjeti i smanjenja plata u privatnom sektoru. Istovremeno, produktivnost rada je prilično niska prema regionalnim standardima”, naveo je MMF.
Vlasti u BiH se opravdavaju time što povećanje beneficija za boračke kategorije i povećanje plata u javnom sektoru neće ići iz potrošnje.
Objašnjavaju da će do povećanja plata doći na osnovu smanjenja poreskog opterećenja, što potkrepljuju paragrafom 9d dopunskog pisma u kojem je navedeno da se radi stimulacije zapošljavanja planira smanjenje poreskog opterećenja na rad.
Međutim i površno čitanje dokumenta pokazuje da ni u jednom trenutku nije bila namjera da se poresko rasterećenje usmjeri u plate u javnom sektoru, već da se koristi isključivo kao podrška reformama. Drugim riječima, poresko rasterećenje na rad u institucijama RS Vlada nije trebalo da usmjeri u plate, nego u reforme i investicije.
Da je to tako, svjedoči i pres-konferencija Tegeltije prilikom predstavljanja rebalansa budžeta RS na kojoj je govorio samo o investicijama, što jeste dogovoreno s MMF-om, a na novinarsko pitanje da li će biti povećanja plata ove godine, tada je odgovorio odrično.
Iz Ministarstva finansija RS juče je Srni objašnjeno da je ukupan okvir plata u javnom sektoru u RS ostao na prošlogodišnjem nivou i ni na koji način nije i neće biti ugrožen zakonima koji imaju za cilj poboljšanje primanja u RS.
Na pitanje Srne da li je u Vladu RS stigla najava o mogućem otkazivanju posljednje tranše MMF-a za BiH, Srni je rečeno da je Ministarstvo finansija obaviješteno posredstvom Kancelarije rezidentnog predstavnika MMF-a da je planirana sjednica Izvršnog odbora ove finansijske institucije na kojoj je trebalo da bude zaključen pregled i odobrenje naredne tranše odgođena radi razmatranja seta zakona koji je donijela Vlada RS s ciljem poboljšanja primanja u realnom i javnom sektoru i zbog odluke Vlade FBiH da poveća budžet za 14 miliona KM Zakonom o pravima boraca u tom entitetu.
U Vladi FBiH objašnjavaju da će povećanje davanja za boračke kategorije biti usklađeno s usvojenim budžetom.
Upućen izvor nam je rekao da vlasti imaju dovoljno likvidnosti da im MMF ne treba ove godine, ali da bi eventualno nepoštovanje obaveza imalo negativni efekat na međunarodne finansijske institucije od kojih očekuju finansijsku pomoć u budućnosti. Takođe, naš izvor nam je rekao da se povećanje plata može izvesti na način da aranžman ne bude ugrožen, ali da će ono usporiti reforme i pogoršati stanje finansija u narednoj godini.
Podsjećanja radi, “okidač” za otkazivanje sastanka MMF-a o BiH je najava Vlade FBiH o povećanju davanja za boračke kategorije, a s pažnjom su pratili i raspravu u RS o povećanju plata u prosjeku od 30 do 50 maraka.
Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, rekao je da Republika Srpska ne može da izvršava svoje obaveze bez nove tranše aranžmana.
“Nisam protiv povećanja plata, ali ne mogu se dizati plate dva mjeseca pred izbore. Mislim da će, ako do toga dođe, biti ugrožen aranžman i 150 miliona KM od MMF-a”, kazao je Šarović.
(nezavisne.com)
