Savjet ministara BiH utvrdio je juče izmjene Krivičnog zakona BiH mimo stavova koje je dalo Ministarstvo pravde Republike Srpske. Ministarstvo pravde Republike Srpske uputilo je 22. maja mišljenje na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.
Objavljujemo u cijelosti mišljenje/primjedbe koje je Ministarstvo pravde Republike Srpske uputilo:
“S obzirom na navedeno, Ministarvo pravde iznosi sljedeće primjedbe i sugestije:
U članu 8. Nacrta, predložene riječi: “njima podređenih fizičkih lica”, potrebno je zamijeniti riječima “zaposlenih” ili da član 124. tačka d) ostane u važećoj formulaciji.
Dalje smatramo, da je član član 9. Nacrta kojim se mijenja član 145a. u suprotnosti sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, odnosno se istim krši član 10. Konvencije, na način da grubo ograničava slobodu izražavanja, kao i da isti može imati različite konotacije prilikom primjene u praksi.
Uvažavamo činjenicu da prijedlog za izmjenu člana 145a. proističe iz obaveze implementiranja Dodatnog protokola Konvencije o sajber kriminalu, kao i usklađivanja zakonodavstva u BiH sa pravnom tekovinom EU, tačnije Okvirnom odlukom Savjeta EU o borbi protiv određenih oblika i izraza rasizma i ksenofobije putem krivičnog prava, ali je zanemarena činjenica poštovanja Ustavom i zakonima definisanih nadležnosti, na način da je Konvencija o sajber kriminalu je u zakonodavstvo u BiH implementirana kroz Krivični zakon Republike Srpske, Krivični zakon Federacije BiH i Krivični zakon Brčko Distrikta, jer je oblast borbe protiv sajber kriminala u nadležnosti entiteta, kantona i Brčko distrikta.
Da je ovakav način implementacije Konvencije zadovoljavajući potvrdila je procjena evaluacijskog tima Savjeta Evrope tokom 2010. godine. Stoga i Dodatni protokol treba implementirati na isti način, odnosno u skladu sa definisanim nadležnostima u BiH.
Što se tiče usklađivanja zakonodavstva u BiH sa pravnom tekovinom EU treba imati u vidu Ustavom definisane nadležnosti. Naime, prema Okvirnoj odluci, negiranje genocida, ratnog zločina i zločina protiv čovječnosti, smatra se krivičnim djelom samo u slučaju da je način negiranja izvršen na takav način da se poziva na nasilje ili mržnju prema određenoj grupi.
“Pozivanje na nasilje” predstavlja krivično djelo protiv javnog reda i mira, a imajući u vidu da je oblast javnog reda i mira, u skladu sa ustavima BiH i Republike Srpske u isključivoj nadležnosti entiteta, ovo djelo ne može biti predmet inkrimisanja Krivičnog zakona BiH. Molimo da kao ovlašteni obrađivač prilikom utvrđivanja novog teksta zakona ove naše preporuke uvažite”, navedno je u dokumentu.
(RTRS)
