BANjALUKA – Ni šta ju je snašlo, ni kako da se odbrani, nije znala četrdesetdvogodišnja Banjalučanka, kada ju je u centru grada napalo jato pomahnitalih vrana, zbog čega se, šokirana i uplašena, potom obratila Hitnoj pomoći, odakle je izašla sa zavojem na glavi.
Povrijeđena Banjalučanka, napalo je jato vrana u centru gradaBANjALUKA – Ni šta ju je snašlo, ni kako da se odbrani, nije znala četrdesetdvogodišnja Banjalučanka, kada ju je u centru grada napalo jato pomahnitalih vrana, zbog čega se, šokirana i uplašena, potom obratila Hitnoj pomoći, odakle je izašla sa zavojem na glavi.Prema riječima ove mještanke, dok je, idući na posao, prolazila Bulevarom cara Dušana, nekoliko agresivnih ptica ju je udaralo krilima i kljucalo po glavi, u utorak, 13. juna, oko 8.15.
“Uspjela sam nekoliko puta da ih zbacim sa glave, počela sam trčati i u tom momentu naišla je jedna moja poznanica, koja je uspjela nekako da otjera vrane. Sve to pratila je užasna buka, koju su vrane stvarale. Osjećala sam se kao da sam dio jednog horor filma”, rekla je.
Dodala je da je vrisak i zvanje u pomoć njena radna kolegica čula te je autom došla ispred napadnute Banjalučanke kako bi posjetile Hitnu pomoć.
“Tamo su mi pregledali glavu, dali sve šta treba, antitetanus, antibiotik, sa uputom kako dalje”, objasnila je ona.
Dodala je da su joj doktori ustanovili stanje šoka i panike te su joj dali i terapiju za smirenje.
“Još sam u šoku, plašim se i goluba”, rekla je ona.
Kako dalje ističe, vrane su bile glasne i uznemirene te su ona i suprug zvali nadležne, kako se ovako nešto ne bi ponovilo.
“Kada je ekipa, sastavljena od komunalnog inspektora u pratnji dva vatrogasca, izašla na teren, vodom iz creva su rastjerali vrane i rekli da gnijezda nema, a takođe smo dobili odgovor da je to sve što su mogli uraditi”, ispričala je ona.
Dodaje da je na pitanje ko se bavi ovakvim problemom, dobila odgovor da su svi koji su nadležnosti uradili što su mogli.
“Bez obzira na to što je u blizini dječje igralište, nadležni su nemoćni. Takođe su mi rekli da ih mi uklonimo ako se bojimo, jer oni ne smiju zbog udruženja za zaštitu životinja te da oni vrane ne mogu čuvati niti dežurati na tom mjestu”, istakla je zabrinuta Banjalučanka.
Sa druge strane, iz Gradske uprave poručuju da je, po prijavi građana, izvršen komunalno-inspekcijski nadzor u vezi sa napadom vrana na prolaznike na Bulevaru cara Dušana, kod broja 2, tačnije prolaza iza auto-šaltera Unikredit banke.
“Izlaskom na lice mjesta, zajedno sa pripadnicima Vatrogasne brigade, nije uočeno gnijezdo vrana na stablima javnog zelenila na pomenutoj lokaciji. Primijećena je jedna vrana koju su pripadnici Vatrogasne brigade mlazom vode pokušali odstraniti sa navedene lokacije”, istakli su iz Gradske uprave.
Rajko Roljić, viši asistent na katedri za zoologiju Prirodno-matematičkog fakulteta (PMF) Banjaluka, istakao je da su se vrane već odomaćile u gradovima.
“One u periodu gniježđenja ispoljavaju određenu dozu teritorijalnosti, jer čuvaju gnijezdo i svoje potomke. Nije rijedak slučaj da vrane napadnu ljude, ali ne moraju to biti pravi napadi, oni mogu biti lažni kako bi zaplašili ‘uljeza'”, objasnio je Roljić.
On je dodao da nije rijedak slučaj da one napadnu i tamo gdje nije gnijezdo, ali u neposrednoj blizini sigurno se nalazi njihovo mladunče koje je ispalo iz gnijezda, te ga one štite.
“Od ranog proljeća do ranog ljeta one vrše inkubaciju i odgajaju svoje mlade i u tom periodu možemo očekivati njihov napad, ali se to neće dešavati u periodu kada one nisu u procesu reprodukcije”, rekao je Roljić, te je dodao da se ljudi mogu zaštititi izbjegavanjem vrana ili uz pomoć kišobrana.
Dragojla Golub, profesor Zoologija hordata na PMF-u, takođe je potvrdila da je agresivno ponašanje vrana tokom maja i početkom juna uobičajeno.
“Takvo ponašanje veže se za period njihovog gniježđenja, odnosno brige o mladuncima. U tom periodu mlade ptice tek polijeću i nerijetko znaju ispasti iz gnijezda. U takvim situacijama vrane ljude i životinje doživljavaju kao opasnost po svoje mlade. U najvećem broju slučajeva vrane glasnim graktanjem i niskim preletom upozoravaju prolaznike, a u krajnjoj liniji može se desiti i da ih napadnu. U svakom slučaju, po završetku ovog perioda, nema više opasnosti od napada vrana”, objasnila je ona.
Dodaje da se vrane uglavnom gnijezde u krošnjama drveća, a najbolje je u datom periodu mjesta gdje se vrane gnijezde izbjegavati ili se udaljiti što prije, bez panike i naglih pokreta, prenose Nezavisne.
“Ako se naiđe na ptića ispalog iz gnijezda, ne treba mu prilaziti. U slučaju napada, povrede su obično bezazlene, ali ako se desi ozbiljnija povreda, poderana koža, odnosno otvorena rana, treba je oprati i dezinfikovati te javiti se ljekaru koji će procijeniti da li je neophodna vakcina protiv tetanusa”, zaključila je ona.
IZVOR:GLAS SRPSKE
