Ministarstvo prosvjete i kulture RS u saradnji sa Republičkim pedagoškim zavodom planira za narednu školsku 2023/2024. godinu da prvi put organizuje obaveznu malu maturu u svim osnovnim školama u Republici Srpskoj.
“Važećim Zakonom o srednjem obrazovanju i vaspitanju definisano je da će rezultat koji učenik ostvari na maloj maturi biti jedan od kriterijuma za upis učenika u prvi razred srednje škole”, navode iz ovog ministarstva.
Iz Ministarstva podsjećaju da je zbog složene epidemiološke situacije bio zaustavljen proces eksperimentalne provjere postignuća učenika i da su se sada stekli uslovi da se organizuje eksperimentalna mala matura u 94 osnovne škole od 187. Testiranje iz srpskog jezika/jezika bošnjačkog naroda biće organizovano 13. juna, a 14. juna iz matematike.
A hoće li ovo riješiti problem koji se zove nedostatak radne snage i jačanje tržišta rada?
Prema riječima stručnjaka iz oblasti privrede i obrazovanja, to se neće desiti. Oni poručuju da je prije bilo kakve priče o značaju maturskog ispita prvo potrebno ispitati interesovanja djece još u osnovnim školama, ali i vratiti zanate u modu.
Na ovom fonu, Zanatskopreduzetnička komora Republike Srpske zalaže se da se u osnovnim školama već od petog razreda pojačaju aktivnosti u radu sa djecom koje podrazumijevaju da se učenici pokušaju preusmjeriti ka onome što je u njihovom fokusu razmišljanja.
“Mi jednostavno želimo da nastavnici već tada pokušaju da kod djece dopru do njihovih sklonosti ka određenim stvarima, da utvrdimo gdje ih drži fokus. Čak da pokušamo da ne dozvolimo roditeljima da pritišću djecu u toj dobi, jer moram to da kažem, u mnogo slučajeva roditelji direktno utiču na djecu da rade određene stvari po pitanju neke djelatnosti, jer eto, oni misle da im je to najbolje. A to u stvari pravi kontraefekat, jer se desi da se nakon završenih škola djeca ne mogu pronaći u djelatnostima, a možda su bila sklona i za neke zanate”, kaže za “Nezavisne novine” Jovan Bratić, direktor Zanatskopreduzetničke komore RS.
On tvrdi da bi ovakav način istraživanja sigurno dao mnogo jasniju sliku po pitanju šta možemo očekivati od budućih intelektualaca, zanatlija i slično.
“Ako bi se već gledalo od tog petog razreda, šanse da se promaši sa djecom su možda 2030 odsto, ali garantujem da bismo za 70 odsto djece izvršili pravilnu orijentaciju. Naše mišljenje je da prvo treba napraviti reformu u osnovnoj školi, pa onda u srednjoj, a onda u visokom školstvu. Čini mi se, idemo naopačke jer kada su ljudi već formirane ličnosti, kasno je da se djeluje”, smatra Bratić.
Ljuban Bajić, predsjednik Aktiva srednjih škole banjalučke regije, ističe da se reformom obrazovanja dobija mnogo, jer po trenutnom stanju, u Srpskoj praktično svako može upisati šta želi. To se, dodaje, pokazalo kao loše.
“Iskustvo nam je pokazalo da ogroman broj djece zaista ne može da prati četvorogodišnji plan i program. To znači da bi se moglo mnogo više opredjeljivati za zanate, za ono što žele. Naš zakon je dozvolio tu prohodnost da iz 3. stepena uz dobre ocjene i primjerno vladanje učenik može da položi razliku predmeta i položi za četvrti stepen. U gimnazijama bi trebalo da budu najbolji, a ako dođu učenici sa lošim ocjenama, onda padaju kvalitet i kriterijum i to nije realno stanje”, kaže Bajić.
I on je saglasan da veći fokus treba da se vrati na zanate.
“Što se tiče trogodišnjih škola, svi zanati su potrebni tržištu rada, od mašinskog, pa do mesara. Ali je ovdje problem što djeca ne žele na zanate. Ako imaju problem pri upisu, onda se prebace u neku drugu školu gdje ima četvrti stepen. Tu onda ne dobijamo ništa, jer ta djeca imaju problem sa predznanjem. Bolje da upiše zanat, kvalitetno ga završi, bude jako dobar i onda nastavi do fakulteta ako želi, jer ima osnova i znanja u struci. To će poboljšati kvalitet obrazovanja, ali i zadovoljiti tržište rada, a ne kao sada, gdje se samo ganjaju dobre ocjene, pa čak i po cijenu toga da ne garantuju ni posao niti bolji život”, kategoričan je Bajić.
Da bi se pojačao kvalitet obrazovanja, smatra on, potrebno je izjednačiti upisnu politiku i u javnim i u privatnim ustanovama.
“A to govorim isključivo zato jer dio učenika kada vidi da ne može da upiše državnu školu koju želi, onda bježi u privatnu jer znaju da to tamo mogu uprkos lošijim ocjenama. Onda kada to završe, dobili smo loše pripremljene kadrove, koji treba da rukovode nekim mašinama i slično. Pa kako da vjerujemo tome”, zaključio je Bajić.
Republička matura
Iz Ministarstva prosvjete i kulture RS navode da je Zakonom o srednjem obrazovanju i vaspitanju omogućeno da Republički pedagoški zavod nastavi proces analize primjera dobre prakse u regionu i svijetu i ispunjavanje svih potrebnih uslova za uvođenje republičke mature.
“Nakon što se obezbijede svi potrebni uslovi za uvođenje republičke mature za učenike četvrtih razreda srednjih škola, biće pokrenuti razgovori sa Ministarstvom za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo o opravdanosti i mogućnosti da se rezultati testiranja koriste ne samo za vrednovanje kvaliteta rada škola, već i za upis učenika na visokoškolske ustanove u Srpskoj”, ističu iz Ministarstva.
Izvor: Nezavisne
