Znatno manje novca slilo se prošle godine u kasu “Vodovoda” u odnosu na godinu ranije, a razlog tome je, prema riječima Predraga Dudukovića, direktora “Vodovoda”, ukidanje naknade za mjerno mjesto, te značajan rast troškova.
Tako je, na osnovu finansijskog izvještaja “Vodovoda”, prošle godine neto dobit ovog preduzeća bila 246.832 KM, a pretprošle 959.000 maraka.
Osim toga, prihodi su lani iznosili 19,425 miliona KM, a godinu ranije 18,957 miliona KM, dok su rashodi 2022. godine iznosili 19,299 miliona KM, a u 2021. godini 18,148 miliona KM, što je za oko milion KM manje.
Duduković za “Nezavisne” potvrđuje da su ukidanje naknade za mjerno mjesto i rast drugih troškova, kao što je cijena struje, uticali na smanjenje prihoda.
“S druge strane, imali smo povećanje troškova električne energije i goriva, što nam je za nekih 300.000 KM povećalo troškove i rezultat je takav kakav je. Naravno, tu je bilo i rasta ostalih troškova, ali ovo su te konkretne stavke”, rekao je Duduković.
S obzirom na to da su im povećani troškovi poslovanja, a smanjeni prihodi, “Vodovod”, kako ističe, u takvim uslovima ne može funkcionisati.
“Sada imamo i dodatno povećanje cijene električne energije, koje će i dalje rasti, a samo u ovoj godini troškovi za struju su za 500.000 KM veći, pa samim tim ‘Vodovod’ ne može poslovati u tim uslovima. Moramo napomenuti da su nama u prošloj godini smanjeni prihodi, jer smo mi jedino preduzeće u Evropi koje ima niže cijene svojih usluga nego što je to bilo 2021. godine i apsolutno je neizdrživo u narednom periodu poslovati pod tim okolnostima”, kazao je Duduković.
Finansijski izvještaj ovog preduzeća pokazuje i da su lani troškovi plata, naknada i ostalih ličnih primanja iznosili oko 9,823 miliona, a pretprošle 8,955 miliona KM, a Duduković pojašnjava da je do toga došlo zbog povećanja plata zaposlenima.
“U julu prošle godine povećali smo plate zaposlenima za 10 odsto, a razlog je, prije svega, inflacija koja je bila prethodne godine. To je bio jedan od načina da zadržimo deficitarna zanimanja koja imamo u preduzeću, vodoinstalatere, bageriste, vozače, građevinske inženjere, a koji imaju veće plate u realnom sektoru nego što je to u javnim preduzećima.
Bez tih profila nema ni ‘Vodovoda’. U skladu s tim, i drugim radnicima smo morali povećati plate, jer nije u redu da jednima povećamo, a drugima ne”, ističe Duduković.
Upravo zbog toga što imaju veći broj zaposlenih, kako kaže Duduković, i ukupan broj radnih časova prošle godine je povećan za 60.000.
“To su, prije svega, radnici u sektoru održavanja, vodoinstalateri i pomoćni radnici, a imamo zaposlen i određen broj građevinskih inženjera, i to je u suštini ta razlika u broju časova”, dodaje on.
Izvor: Nezavisne
