Kako bi zadržali što više mladih na selu i doprinijeli da se demografska slika u Srpskoj popravi, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede povećalo je novčana izdvajanja za novorođenčad na selu sa dosadašnjih 500 na 1.000 KM.
Ova mjera predviđena je članom 83. ovogodišnjeg Pravilnika o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela kojim su propisana sredstva podrške za vanredne potrebe i pomoći korisnicima podsticaja za prevazilaženje problema socijalne i ekonomske održivosti. Dokument stupa na snagu danas, a pravo na ova sredstva imaju registrovana poljoprivredna gazdinstva, komercijalna ili nekomercijalna.
Naknadu za novorođene bebe na selu resorno ministarstvo je u pravilnik prvi put uvrstilo 2020. godine, a zahtjeve za isplatu 1.000 maraka poljoprivrednici mogu podnositi najkasnije do 31. oktobra tekuće godine.
Dvadesetčetvorogodišnji poljoprivrednik Mišo Radak iz nevesinjskog sela Žiljevo, koji je prije desetak dana dobio prvo dijete, kaže da je povećanje ove naknade od velikog značaja za roditelje na selu jer dolazak bebe iziskuje brojne troškove.
– Supruga i ja radimo isključivo na porodičnom imanju, nismo zaposleni na nekim drugim poslovima i podrška resornog ministarstva omogućiće nam da bebi obezbijedimo sve ono neophodno – rekao je Radak.
Dodaje da mu se otac decenijama bavi poljoprivrednom proizvodnjom, te da je odlučio nastaviti porodični biznis.
– Bavimo se proizvodnjom povrća, ne mnogo, ali dovoljno da od svog rada možemo živjeti. Supruga i ja smo odlučili da ostanemo na selu jer nam je ovdje, hvala dragom Bogu, dobro – kazuje za “Glas” Radak.
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković kaže za “Glas” da je svaki potez u okviru pronatalitetnih mjera dobrodošao i za pozdraviti.
– Imajući u vidu da nam mladi odlaze sa sela jer ne vide perspektivu, ova mjera može opredijeliti čovjeka da ostane i da se rađaju djeca na selu. Nadam se da će efekti ove mjere dugoročno biti pozitivni – priča Marinković.
Dodaje da poljoprivrednu proizvodnju prate stalni problemi i da se mora neprestano raditi na poboljšanju statusa proizvođača i opstanku sela.
Demograf Stevo Pašalić kaže da je dobro da se daju određeni podsticaji poljoprivrednicima na selu kako bi bio zadržan bar sadašnji nivo stanovništva u ruralnim krajevima, da se osipanje dalje ne nastavi.
– Demografske obnove na selu više nema, kao ni neke revitalizacije, ne zbog izostanka nekih naših mjera, već iz razloga što je urbanizacija u svijetu uzela maha i opšti je trend. Iako Srpska ne spada u visokourbane zemlje, ta urbanizacija se i kod nas stalno povećava i sela se konstantno prazne. Novčana davanja dobro će doći poljoprivrednicima, to je pohvalno, ali neke ozbiljnije efekte u povećanju nataliteta ne možemo očekivati – smatra Pašalić.
Dodatna pomoć
Pravo na dodatna sredstva za vanredne potrebe mogu imati i korisnici podsticaja za prevazilaženje problema prouzrokovanih požarom, uništavanjem biljaka po nalogu inspektora zbog prisustva štetnih organizama, štete od groma, vukova i pasa lutalica. Podrška će biti obezbijeđena i za probleme prouzrokovane lošim ekonomskim i socijalnim stanjem članova gazdinstva koji pored zastoja proizvodnje prouzrokuju teškoće u stvaranju uslova za zadovoljenje osnovnih životnih potreba.
Izvor: Glas Srpske
