Povećanje dječijeg dodatka kao i naknade za njegovatelje značajno će olakšati svakodnevicu majkama i očevima kojima u vremenu krize svaka marka doprinosi kvalitetnijem životu.
Ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, Alen Šeranić najavio je juče da će ove godine za 20 odsto biti povećani iznosi prava na dodatak za djecu i to na prvorođeno, drugorođeno i četvrtorođeno dijete, pa će umjesto dosadašnjih 97,20 KM iznositi 117 KM. Dodatak na trećerođeno dijete biće povećan s dosadašnjih 140,40 KM na 169 KM, dok će dodatak za osjetljive kategorije djece, poput mališana s poteškoćama u razvoju i djece korisnika prava na dodatak za tuđu njegu i pomoć, iznositi 208 KM, umjesto 172,80 KM.
– Povećanje je rezultat nedavne odluke Vlade RS kojom je, u skladu sa Zakonom o dječjoj zaštiti, osnovica za utvrđivanje visine prava na dodatak na djecu i na naknadu roditelju-njegovatelju ili njegovatelju utvrđena u procentu od 100 odsto od najniže plate u Srpskoj koja je lani iznosila 650 KM. Po istom osnovu, iznos prava na naknadu roditelju-njegovatelju ili njegovatelju u ovoj godini biće povećan s 540 KM na 650 KM – istakao je Šeranić i naveo da je za navedena povećanja u budžetu Javnog fonda za dječiju zaštitu planirano dodatnih oko 10,4 miliona KM.
Predsjednik Udruženja porodica sa četvoro i više djece “Četiri plus” RS, Miladin Gotovac kaže za “Glas” da je Vlada RS lani vodila veoma odgovornu politiku kada su u pitanju socijalne kategorije stanovništva, a da najnoviji potez pokazuje da će tako biti i ove godine.
– Uvećanje dodataka za 20 odsto biće od velikog značaja za sve korisnike jer se radi o socijalnim kategorijama društva, a s obzirom na neprekidne talase poskupljenja umanjiće i teret krize. Svaka marka tim porodicama je bitna. Prije samo dvije godine, odnosno 2021. dječiji dodatak je bio 46 KM, ukazali smo institucijama na tu poražavajuću činjenicu, nismo kritikovali već ljudskim gestom ukazali na problem što je lani uslovilo povećanjem za stotinu odsto, a evo sada za 20 procenata – rekao je Gotovac.
Istakao je da sve odluke koje su donesene posljednjih godina sa ciljem pomoći porodicama doprinose boljem i kvalitetnijem životu najugroženijih, izrazivši nadu da će to doprinijeti i povećanju nataliteta.
– Problem koji treba rješavati jeste taj što roditelji teško mogu ostvariti pravo na dječiji dodatak zbog niskog cenzusa koji sada iznosi oko 102 KM po članu, što praktično znači da porodica koja ima zagarantovan lični dohodak nema pravo na dodatak. Pozivam institucije da za 100 odsto povećaju cenzus kako bi broj korisnika bio daleko veći – dodao je on.
Predsjednica Saveza udruženja za pomoć mentalno nedovoljno razvijenim licima Republike Srpske “MeNeRaLi” Tatjana Spasojević kaže da je pohvalno što se obim prava koja koriste djeca, mladi i osobe sa invaliditetom konstantno povećava i prilagođava potrebama porodica.
– Kada je zakon o roditelju-njegovatelju donesen rečeno je da će ta naknada biti u visini minimalca u prethodnoj godini. Budući da je lani došlo do rasta minimalca sada automatski raste naknada i to za 110 KM u odnosu na 2022. godinu. Uvećan je i dječiji dodatak koji primaju djeca s poteškoćama u razvoju. Ne mogu reći da su ta sredstava velika, ali je dobro što konstantno rastu. Pomoć za roditelja-njegovatelja kada je uvedena prije nekoliko godina iznosila je 135 KM – kazala je Spasojevićeva za “Glas”.
Ona je dodala da se vrlo dobro sjeća perioda kada su porodice djece s poteškoćama u razvoju i invaliditetom imale primanja od 41 KM.
– Roditelji-njegovatelji koji će sada primati 650 KM, takođe dobijaju 220 KM za tuđu njegu i pomoć, plus lična invalidnina koja je lani iznosila 170 KM i kada se sve to sabere premaši se cifra od 1.000 KM što nije malo. Korisnici dobijaju i određeni broj pelena ako su im potrebne, dostupni su im lijekovi i niz drugih benefita – rekla je Spasojevićeva.
Studenti
Miladin Gotovac kaže da će od institucija Srpske zatražiti proširenje prava u okviru Zakona o podršci nezaposlenom roditelju četvoro i više djece RS, odnosno da pravo na mjesečnu naknadu od 750 KM primaju korisnici sve dok im djeca studiraju, a ne do njihovog punoljetstva.
– Tražićemo da se u obzir uzmu i studenti jer se ne radi o velikom broju korisnika a roditeljima bi i te kako značilo jer studentu treba mnogo više sredstava nego djetetu od dvije godine – navodi Gotovac.
Izvor: Glas Srpske
