Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske na predstojećoj sjednici razmatraće Nacrt zakona o međubankarskim naknadama kod platnih transakcija na osnovu platnih kartica, kojim se predviđa ograničavanje tih naknada na način da kod transakcija debitnom karticom naknada ne može biti viša od 0,2 odsto vrijednosti izvršene transakcije i 0,3 odsto kod transakcije kreditnom karticom.
Ovim zakonom u suštini bankama se propisuje koliko mogu “uzeti” od trgovaca kod kojih se platnim karticama može platiti roba ili usluga.
Trenutno su, kako tvrde u Vladi RS, koja je predlagač zakona, te naknade prevelike i destimulativne za trgovce koji se teško odlučuju da u svojim radnjama instaliraju POS terminale i kupcima omoguće da usluge ili robu plaćaju debitnim ili kreditnim karticama.
“Ako potrošač plati 100 KM za određenu robu, trgovci će dobiti 98 KM, a razliku će na ime trgovačke naknade zadržati banka prihvatilac. Trgovačka naknada je naknada koju trgovac plaća banci s kojom ima ugovor o prihvatanju kartica”, navodi se u obrazloženju Nacrta zakona o međubankarskim naknadama kod platnih transakcija na osnovu platnih kartica.
U slučaju da poslanici NS RS prihvate nacrt zakona koji je predložila Vlada Republike Srpske, na iznos od 100 KM za uslugu međubankarske naknade određena banka sa kojom trgovac ima ugovor mogla bi “uzeti” svega 0,2 KM ili 0,3 KM plus troškove koji se odnose na korištenje infrastrukture.
Očekivano, ovaj nacrt zakona pohvalili su trgovci, dok bankari tvrde da se to ne može raditi na taj način, jer tom logikom Vlada Republike Srpske može ograničiti i kamate na kredite, jer sve je to tržišna kategorija.
“Bankarstvo radi na tržišnim principima i zakonima bankarstva, ne po zakonima vlade. Samo ograničavanje bilo kojeg bruto prihoda, te naknade su bruto prihod, otvara mogućnost i ograničavanja kamatnih stopa. Ako Vlada može donijeti odluku da ograniči naknadu, onda isto tako može donijeti odluku da ograniči kamatu i svaki prihod u banci i da poništi Zakon o bankama. Taj zakon o ograničavanju naknada neće stimulisati trgovce, jer trgovci žive od kartica. Postoji opravdana potreba da se otvori javni dijalog između Vlade i banaka kako bi se, ne samo po toj kategoriji, vidjelo gdje je moguće napraviti pomak i da se građanima i trgovcima učini ono što je moguće kada je riječ o bankama. Treba dijalog i to je jedini put, jer pitanje je da li je to ograničavanje naknada u skladu sa drugim zakonima”, rekao je Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine.
Sa druge strane, trgovci podržavaju Vladu Republike Srpske u namjeri da ograniči međubankarske naknade koje su, kako smatraju, prevelike i destimulativne za uvođenje POS terminala, a koji se sve češće mogu naći samo u velikim trgovačkim lancima.
“Svako olakšanje i rasterećenje prihvatamo i dobro je došlo. Trgovci će smanjenje međubankarskih naknada svakako prihvatiti i dobro je da se ide u tom pravcu”, rekla je Dragana Šobot, sekretar Udruženja trgovine u Privrednoj komori Republike Srpske.
Inače, iz obrazloženja Nacrta zakona o međubankarskim naknadama kod platnih transakcija na osnovu platnih kartica može se zaključiti da Republika Srpska ozbiljno kasni za regionom, posebno za EU kada je riječ o kartičnom poslovanju. Primjera radi, na 100.000 stanovnika u Republici Srpskoj ima 530,59 POS uređaja, u Hrvatskoj 2.659, a u Srbiji 1.416.
Slično je i sa bankomatima, gdje Republika Srpska u odnosu na region poprilično zaostaje, jer na 100.000 stanovnika ima svega 34,67 bankomata, dok Hrvatska, recimo, ima 120,92 bankomata, a Srbija 44,08.
“Visoki troškovi prihvatanja platnih kartica na prodajnim mjestima su veoma bitan razlog zbog kojeg se, prije svega mali trgovci, teže opredjeljuju za prihvatanje kartičnih plaćanja i zbog kojeg nemaju POS terminale”, navodi se u obrazloženju Nacrta zakona o međubankarskim naknadama kod platnih transakcija na osnovu platnih kartica.
