Svi nivoi vlasti u BiH godinama imaju ozbiljan manjak stručnih kadrova u javnim službama, a nedostaju informatičari, sudije, tužioci, bezbjednjaci, zdravstveni radnici i brojne druge oblasti.
S druge, pak, strane, u gotovo svim javnim službama prevelik je broj opšte administracije, odnosno ljudi bez stručnih kvalifikacija u potrebnim oblastima.
U pregledu dokumenata i izvještaja koji se bave BiH nalazi se više stotina upozorenja ili nalaza u kojima se ističe da su brojne agencije i stručne službe nedovoljno popunjene kadrovima za koje su potrebne kvalifikacije kojih nema dovoljno na tržištu rada.
O ovom upozoravaju i izvještaji EU, Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju, Stejt departmenta, Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda i brojnih drugih organizacija.
Samo u Analitičkom izvještaju EU za BiH nedostatak kadrova ili nedovoljna popunjenost instititucija spominje se više od 50 puta.
Primjera radi, nedostatak stručnih kadrova EU stručnjaci su uočili u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, Državnoj agenciji za istrage i zaštitu BiH (SIPA), Agenciji za statistiku, Kancelariji ombudsmana, Službi za poslove sa strancima i u brojnim drugim agencijama i institucijama.
“Služba za poslove s strancima je nadležna za menadžment migracija u zoni granice, a na osnovu zvaničnih podataka značajan je manjak osoblja za 22 odsto i neadekvatno je opremljena. Sektor za imigracije takođe ima manjak zaposlenih”, kažu oni.
Manjak osoblja u ključnim oblastima, poput pranja novca, kako kažu u izvještaju, dovodi do značajnih izazova u funkcionisanju institucija.
“Osposobljenost da se istražuju krivična djela iz oblasti ekonomije, finansija i javnih nabavki trebalo bi da bude značajno povećana povećanjem broja zaposlenih, nabavkom opreme i većim stepenom autonomije”, naglašeno je.
U Svjetskoj banci, na primjer, upozoravaju i na problem manjka zdravstvenog osoblja. Ovaj problem se, kako ističu, značajno pokazao i u krizi korona virusa u BiH.
“Koliko god je važno suzbiti kratkoročne posljedice krize, važno je obratiti pažnju na manjak zaposlenih, ali i konstantno smanjivanje ljudskog kapitala”, upozorili su u Svjetskoj banci.
U najnovijem izvještaju Stejt departmenta, na primjer, upozoravaju na manjak osoblja u oblasti bezbjednosti i borbe protiv terorizma.
“Nema političke volje da se poveća broj pripadnika u Antiterorističkoj jedinici SIPA, uprkos nacrtu zakona koji u državnom parlamentu stoji od 2017. godine”, kažu u Stejt departmentu.
I u nedavno usvojenoj Okvirnoj strategiji za reformu javne uprave BiH je na mnogo mjesta spomenut nedostatak stručnih kadrova, ali je indirektno naznačeno i da postoji višak kadrova u mnogim oblastima koje ne zahtijevaju posebne kvalifikacije.
Ratko Kovačević, portparol UIO BiH, za “Nezavisne” kaže da su u toj instituciji zaposlena 2.443 službenika, a da je predviđeno 2.879. “Imamo značajno manje zaposlenih u odnosu na broj sistematizovanih radnih mjesta, ali radimo sve što je u našoj mogućnosti da se svi poslovni procesi odvijaju potpuno nesmetano. Manjak zaposlenih je i u Sjedištu UIO, ali i po regionalnim centrima u operativi”, kaže Kovačević.
Ističe da ne samo UIO, već sve javne institucije imaju probleme da nađu stručnjake iz oblasti informacionih tehnologija, a kao razlog vidi male plate.
“Oblast indirektnih poreza je zaista široka, porez na dodanu vrijednost, akcize, carine, putarine. Potrebno je da se sve slobodne pozicije popune u UIO i nakon toga da se ti kadrovi dobro stručno usavrše”, naglasio je on. Posebno je upozorio što je više od 50 posto zaposlenih u toj instituciji ima između 51 i 60 godinu.
“To je izrazito negativna starosna struktura, a u narednih pet godina više od 15 odsto od ukupno zaposlena 2.443 službenika ispuniće uslove za penziju”, rekao je on i upozorio da ovakvo stanje zahtijeva ozbiljno bavljenje ovom problematikom u cilju blagovremenog obezbjeđivanja stručnih kadrova.
