Radojičić je istakao da je glavni cilj ovih razgovora očuvanje radnih mjesta i podrška proizvodnim firmama da poslovanje vrate u normalu.
On je rekao da interes grada Banjaluka i Republike Srpske mora biti da nakon krize izazavane epidemijom virusa korona, koja je napravila ogroman poremećaj, pokušaju sačuvati radna mjesta i domaće firme i iz krize izađu sa minimalnom štetom.
“Već je na različitim nivoima nešto preduzimano, to su bile mjere omogućavanja minimalnih plata, nekih oprosta ili reprograma pojedinih obaveza, što je na krtke staze dalo dah mnogim firmama. Naravno, sad valja pokušati pomoći firmama da se vrate u redovno poslovanje”, rekao je Radojičić.
Radojičić je izrazio nadu da će se “Žitoproduktu”, “Žitopeci” i “Sektor sekjuritiju”, koji zapošljavaju više od 1.500 ljudi, uspjeti pomoći sa gradskog i republičkog nivoa, kako bi živjeli od svog poslovanja i izašli iz ove teške krize koja je zadesila sve.
“Svi globalni lanci, a i ono što je lokalno tržište, isprekidani su i trebaće mjeseci da se sve to vrati, možda i do kraja godine da sve dođe na prethodni nivo. Do tada treba preživjeti”, rekao je Radojičić.
U ime Grupacije koju čini “Žitoprodukt”, “Žitopeka” i “Sektor sekjuriti” obratila se generalni direktor kompanije “Sektor sekjuriti” Dragana Kosić, koja je zahvalila Radojičiću za posjetu, kao i za to što je sa svojim timom iskazao spremnost da pomogne privredi u saniranju posljedica izazvanih pandemijom virusa korona.
“Razgovarali smo o više aktuelnih tema, ali tema saniranja posljedica izazvanih pandemijom virusa korona i kako sačuvati radna mjesta je najaktuelnija, s obzirom na to da naša Grupacija zapošljava 1.700 ljudi širom BiH i da nam je osnovni cilj da vratimo poslovanje i sačuvamo radna mjesta”, rekala je Kosićeva.
Kosićeva je istakla da bez pomoći republičke i gradske vlasti Grupacija ne bi mogla sama da sačuva sva radna mjesta.
Ona je istakla da je poslovanje Grupacije najviše poremećeno u dijelu prodaje i pada prihoda, te da je svaka od njihovih firmi podnijela različite rizike i imala različit pad prihoda, s obzirom na to da je riječ o različitim granama.
“Imamo pekarsku, mlinsku i bezbjednosnu industriju. Dakle, svaka od tih kompanija je imala svoje probleme, ali globalno svi se mogu sagledati u padu prihoda, lošijoj naplati i nekim drigim problemima sa kojima se suočavaju i sve druge kompanije”, zaključila je Kosićeva.
