Pompezno najavljivani programi reformi na početku mandata sada već odlazeće vlasti pretvorili su se u četiri godine stagnacije i vrlo malo napretka.
Iako su svi bili ubijeđeni da će BiH dobiti kandidatski status, to se nije desilo. Reforma Izbornog zakona takođe je bila velika tema koja je ostala mrtvo slovo na papiru. Međunarodni monetarni fond (MMF) obustavio je isplatu tranši jer se vlasti nisu držale onog što su obećale da će ispuniti, a strukturalni dijalog reforme pravosuđa, započet još 2011. godine, više niko ni ne spominje.
Ništa ili vrlo malo urađeno je u reformi sistema socijalne zaštite i penzija, Republika Srpska ništa nije uradila na reformi zdravstvenog sistema, a FBiH nije obavila dubinsku analizu telekom operatera. Reforma javne uprave, koja je trebalo da bude u poodmakloj fazi, takođe kasni, a prema podacima Centara civilnih inicijativa, i u sprovođenju Reformske agende ima mnogo zaostataka.
Prema nezavisnom monitoringu sprovedenom prošlog mjeseca, a koji je naručio CCI, iz Reformske agende realizovane su 104 mjere, ili ukupno 60 odsto, dok ih je u proceduri 40, ili 23 odsto, a 28, ili 17 odsto, nije usvojeno u predviđenom roku.
Na nivou institucija BiH ostvareno je 64 odsto mjera, u proceduri ih je 27 odsto, dok devet odsto mjera nije ni razmatrano.
Na nivou FBiH usvojeno je manje od pola, odnosno 46 odsto mjera, u proceduri ih je 23 odsto, a nije usvojeno 31 odsto.
Vlada RS najefikasnija je s usvojenih 71 odsto mjera, dok ih je u proceduri 22 odsto, a neusvojeno sedam odsto.
Kada se radi o socijalnim reformama, u CCI-ju su zapazili da su reforma javne uprave i tržišta rada do sada bile oblasti s najmanjim brojem realizovanih mjera.
U toj instituciji takođe napominju da je četvrtina mjera iz akcionih planova skrojenih za sprovođenje Reformske agende nemjerljiva zbog uopštenih formulacija čiji se ishod teško može mjeriti.
Jamila Milović-Halilović, portparol Delegacije EU u Sarajevu, kaže da EU sa zabrinutošću primjećuje da su retorika podjela i predizborne kampanje znatno usporile tempo reformi, posebno u kontekstu Reformske agende.
“Veliki javni sektor još uvijek je neefikasan, a vlasti još nisu ispunile obećanje da će smanjiti poreska opterećenja na rad kako bi se otvorila nova radna mjesta i suzbila siva ekonomija. Nadalje, postoji potreba za depolitizacijom javnih preduzeća kako bi se stalo u kraj političkom nepotizmu, te za poboljšavanjem održivosti, kvalitete i pristupačnosti zdravstvenim uslugama”, rekla je ona.
Podvukla je da će EU nastaviti raditi sa svim zainteresovanim akterima i novoformiranim vlastima na svim nivoima u BiH kako bi se nakon izbora ponovo podstaknule neophodne reforme za dobrobit građana BiH.
Ismar Hota, autor studije, kaže da su najvažnije mjere, a posebno primarni zakoni, prečesto usvajane po hitnom postupku i bez javne rasprave, što je, kako ističe, suprotno odredbama poslovnika u parlamentima.
“Vidljivo je da se ova nedemokratska praksa koristila u oba entiteta. Neki od važnijih zakona koji su usvojeni po hitnom postupku su Zakon o privrednim društvima, Zakon o direktnim stranim ulaganjima, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi Federacije BiH, kojeg je Ustavni sud FBiH stavio van snage”, kaže on.
On dalje ističe da akcioni planovi sadrže blizu petine mjera koje nisu reformske, nego su operativne i administrativne.
“Primijećena je još jedna neobična pojava, a to je da su neke mjere u parlamentarnoj proceduri po nekoliko mjeseci ili čak više od godinu dana”, zaključio je on.
(NN)
