Ako tražite način kako poboljšati svoje zdravstveno stanje, mijenjanje loših zdravstvenih navika (ili barem nekih od njih) moglo bi bitie upravo ono što vam je potrebno.
Ovo je 10 najčešćih negativnih svakodnevnih navika:
- Sjedite po cijeli dan
Rezultati istraživanja iz 2013. godine pokazali su da 83 posto Amerikanaca većinu dana provede sjedeći. Mnogobrojne studije pokazale su da sedentaran stil života ima značajan uticaj na fizičko i psihičko zdravlje, poput povećanog rizika za razvoj raka, dijabetesa, krvne ugruške, smanjenu mentalnu pažnju i produktivnost, kažu stručnjaci za ergonomiju.
To ne znači da biste trebali svaki dan trčati maraton – čak i male promjene mogu biti od velike koristi. Na primjer, stajanje za vrijeme gledanja reklama na televiziji ili izlazak dvije-tri stanice ranije iz autobusa i pješačenje do kuće, piše Avaz.
- Ne spavate dovoljno
Nedovoljna količina sna može prouzrokovati niz zdravstvenih problema poput hipertenzije, dijabetesa, depresije, srčanih bolesti, gojaznosti i upalnih procesa koji oštećuju tkiva.
Mozak takođe trpi pa je rezultat slabija koncentracija, lošije performanse i promjenjivo raspoloženje.
- Čim ustanete, ili stignete na posao, hvatate se za šolju kafe
Tačno je da kofein može pomoći metabolizmu da se ujutro aktivira, on smanjuje rizik od nastanka dijabetesa i čak može smanjiti šanse za prijevremenu smrt. Ali, to ne znači piti kafi i unijeti je u želudac kao prvu stvar u toku jednog dana.
Organizam je poslije buđenja dehidriran, s obzirom na to da za vrijeme spavanja ne unosimo hranu i vodu. A kafa ima svojstvo diuretika, tako da samo pogoršava dehidrataciju, naročito u toku sezone grijanja kad je zrak u zatvorenim prostorijama već dosta isušen.
Umjesto kafe, najbolje je natašte popiti čašu vode.
- Zatrpavate sebe obavezama
Današnje društvo prvenstveno je usmjereno na produktivnost pa ne čudi što se očekuje da na dnevnom nivou odradimo koliko što više možemo zadataka. Ipak, ova navika može toksično djelovati na organizam i nakon nekog vremena dovesti do takozvanog sagorijevanja.
Ako želite izbjeće hroničan stres, naučite reći “ne” obavezama i pozivima na izlazak. Umjesto toga, izdvojite određeno vrijeme za odmor.
Isto važi za prekovremeni rad – ako je ikako moguće, pokušajte ga svesti na minimum.
- Koristite Google za rješavanje zdravstvenih problema
Ova praksa vrlo je opasna, s obzirom na to da može prouzrokovati odlaganje postavljanja dijagnoze i primjene tretmana.
- Ne koristite redovno kremu za sunčanje
Kreme za sunčanje nisu rezervirane samo za ljeto. Sunčevi zraci mogu biti štetni i u ostalim godišnjim dobima, a što je veća nadmorska visina na kojoj se osoba nalazi (na primjer planinarenje, skijanje), ultraljubičasti zraci prodiru dublje u kožu.
Istraživanja su pokazala da redovna upotreba zaštitnog faktora 15, i više, smanjuje rizik od pojave raka kože do 40 posto, a melanoma do 50 posto.
- Jedete u hodu
Sendvič za vrijeme angažmana na radnom mjestu možda vam se može učiniti kao pobjeda na polju multitaskinga, ali vjerovatno niste svjesni da ovakav način ishrane može biti uzrok nizu problema sa varenjem.
Ako jedete suviše brzo, i pod stresom, osim problema sa varenjem, može doći i do gojaznosti.
- Ne odvajate se od smartfona
Ko bi rekao da jedan mali smartfon može izazvati toliko problema sa kičmom? Loše držanje utiče na strukturu cijelog organizma, počevši od vratnih pršljenova, ligamenata i kostiju, do bolova u kičmi i artritisa.
Pokušajte postaviti telefon u visini očiju, redovno se istežite i smanjite vrijeme provedeno pred ekranom. Plava svjetlost koju emitiraju elektronski uređaji također ometa san.
- Ne vodite računa o higijeni
Jedna od najčešćih grešaka koju možete napraviti jeste držati četkicu za zube na otvorenom. Svako povlačenje vode na WC šolji uzrokuje širenje fekalnih bakterija od kojih neke završavaju na četkici.
Uz redovno pranje zuba četkicu nipošto ne biste trebali dijeliti sa drugom osobom jer se na taj način šire različiti tipovi bakterija i virusa.
- Nesvjesno unosite šećer u organizam
Jedna od najgorih navika je nesvjesno unošenje prekomjerne količine šećera. Američka asocijacija za zdravlje srca ističe da bi maksimalna količina šećera koju odrasli unose u toku dana trebala za muškarce biti 37,5 grama (devet kašičica), odnosno 25 grama (6 kašičica) za žene.
Višak šećera većinom dolazi iz prerađene hrane, poput kečapa, jogurta sa smanjenim procentom masnoća, kupovnih mješavina pahuljica za doručak…
Zato pažljivo čitajte deklaracije na proizvodima, a ako vas baš uhvati želja za slatkim, najbolje bi bilo nezaslađenom grčkom jogurtu dodati malo meda.
(Srpska Info)
