Svake godine, 8. marta, tradicionalno se obilježava Međunarodni dan žena, kupuju se cvijeće, čestitke i pokloni, a sve kako bi se žene osjećale posebno jedan dan u godini. Dan žena danas su uvažile kulture širom svijeta, ali zašto tačno slavimo taj dan i koja je njegova istorijska priča?
Prvi Dan žena obilježen je 8. marta 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Između ostalih važnih istorijskih događaja, njime se obilježava požar u tvornici Trajangl Širtvejst u Njujorku 1911. godine, u kojem je stradao velik broj žena. To je dn koji slavi ekonomska, politička i društvena dostignuća žena kroz istoriju pa sve do danas.
Iako mnogi danas gledaju na Dan žena kao na komercijalizirani praznik on zapravo predstavlja istorijsku borbu koju su žene morale da vode da bi uživale jednaka prava kao muškarci. Dobile su pravo glasa, pravo na obrazovanje, pravo na odabir majčinstva, pravo na obavljanje svih funkcija u društvu te sva temeljna prava osigurana zakonima.
Iako su se žene u demokratskim društvima izborile za ravnopravnost polova, u brojnim kulturama trećeg svijeta nažalost još uvijek se smatraju manje vrijednim, a u mnogim razvijenim zemljama svijeta još uvijek su ravnopravne s muškarcima – samo na papiru.
Upravo zato Dan žena predstavlja podsjetnik na sve ono što su žene dosad postigle te podsticaj za sve ono što se još može učiniti kako bismo živjeli u ravnopravnom društvu bez predrasuda i diskriminacija.
Kad se javila ideja o obilježavanju 8.marta?
Ideja da se obilježava Međunarodni dan žena pojavila se prvi put početkom 20. vijeka, u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uslova. Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila javno su protestovale 8. marta 1857. u Njujorku zbog loših radnih uslova i niskih plata. Rastjerala ih je policija, a te iste žene su dva mjeseca kasnije osnovale sindikat.
Protesti 8. marta događali su se i sljedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio onaj 1908. godine, kada je 15 hiljada žena marširalo kroz Njujork tražeći kraće radno vrijeme, bolje plate i pravo glasa.
Godine 1910. održana je prva međunarodna ženska konferencija u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke internacionale te je ustanovljen Međunarodni dan žena na prijedlog slavne njemačke socijalistkinje Klare Cetkin. Naredne godine Dan žena obilježilo je više od milion ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švajcarskoj. Ovi su događaji rezultat velikog požara u tvornici Trajngl Širtvejst u Njujorku u kojem je zbog slabih mjera bezbjednosti na radu stradalo više od 140 žena.
Početkom Prvog svjetskog rata, 8.marta 1913., žene širom Evrope održale su demonstracije za mir, a one povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadijum revolucije u toj državi. Nakon Oktobarske revolucije boljševička feministkinja Aleksandra Kolontaj nagovorila je Lenjina da 8. marta postane državni praznik, pa se on tokom sovjetskog razdoblja koristio za obilježavanje “herojstva radnica”.
Kako je Dan žena zamijenjen Majčinim danom?
Međutim u mnogim državama taj je praznik postao kopija Majčinog dana i Valentinova u zapadnim državama.
U zapadnom svijetu Međunarodni dan žena uglavnom se prestao obilježavati 1930-ih, dijelom i zbog toga što je povezivan s komunizmom, pa je zamijenjen Majčinim danom koji se u tim zemljama obilježava svake druge nedelje u maju. (Tportal, ATV)
