Od početka godine eksplodirao je broj radnih dozvola koje su građanima BiH izdale Njemačka i Slovenija – države u koje najmasovnije bježe ljudi sa ovih prostora.
Tako je broj izdatih radnih dozvola, u poređenju sa 2013. godinom, porastao za više od 10 puta.
Podaci Agencije za rad i zapošljavanje BiH pokazuju da su te godine ove dvije zemlje izdale 847, a tokom 2017. čak 8.864 dozvola.
– U Sloveniji su izdate 8.132, a u Njemačkoj 732 radne dozvole – kaže stručni saradnik za odnose sa javnošću ARZ Boris Pupić.
Posredstvom ove agencije, u Njemačku odlaze medicinske sestre, a u Sloveniju vozači, varioci, zidari i mnoge druge zanatlije.
S druge strane, podaci iz više različitih izvora pokazuju da BiH godišnje ukupno napusti oko 35.000 ljudi.
Negativni prirodni priraštaj
Iako veliku muku mučimo i sa negativnim prirodnim priraštajem, koji je na snazi već deceniju i po, stručnjaci upozoravaju da su nam, ipak, veća prijetnja upravo migracije.
Posebno zbog toga što nas napuštaju ljudi u zenitu radne i reproduktivne sposobnosti, koji će u državama širom bijela svijeta raditi, zasnivati porodice i rađati djecu. Podsjetimo, u potrazi za boljim životom, od završetka rata BiH je već napustilo više od 150.000 mladih ljudi, starosti 20 do 40 godina.
Nema povratka
Analiza nevladinog sektora pokazala je da se najmanje trećina onih koji su otišli ne planira vratiti u svoju zemlju, dok bi ostali to učinili samo ako im se pruži mogućnost za kvalitetnijim životom.
Milena B. (33) iz Banjaluke, koja već godinu dana kao negovateljica radi u Njemačkoj, kaže da povratak u BiH planira tek kad se penzioniše.
– U toj državi mladi zaista nemaju šta da traže. Nažalost, nema ni naznake da će biti bolje, zbog čega mnogi jedino u odlasku u inostranstvo vide migućnost za zaposlenjem i stvaranjem porodice – kaže naša sagovornica.
Do 2050. gubimo 1,4 milion ljudi
Zbog negativnog prirodnog priraštaja i masovnog odlaska njenih građana u inostranstvo, BiH bi u naredne tri decenije mogla da ostane bez 1,4 miliona ljudi.
Naime, projekcija broja stanovnika u Evropi napravljena na osnovu podataka iz više izvora i baza, pokazuje da ćemo na razlici broja umrlih i rođenih do 2050. osiromašiti za oko 300.000 ljudi.
S druge strane, na migracijama bismo do tada mogli da izgubimo više od 1,1 milion stanovnika.
