Centralna izborna komisija (CIK) BiH objaviće iduće sedmice podatke o imovini koju imaju izabrani zvaničnici, čime će pasti tajne nakon tri godine, koliko su bili skriveni od očiju javnosti, piše Glas Srpske.
Ta odluka objelodanjena je nakon jučerašnjeg sastanka predsjednika Narodne skupštine RS i delegacije CIK-a u Banjaluci.
Imovinski kartoni političara do septembra 2014. godine bili su javno dostupni na internet stranici CIK-a. Međutim, sklonjeni su nakon sporova u vezi sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka, a zainteresovani za njih od tada su mogli da ih na zahtjev dobiju na uvid i to u prostorijama izborne komisije bez mogućnosti kopiranja i iznošenja materijala.
Direktor Koalicije „Pod lupom“ Dario Jovanović smatra da je skidanje tajne sa imovinskih kartona veliki i koristan korak, jer javnost ima pravo da zna čime raspolažu oni koji je predstavljaju.
– Međunarodni standard je da imovinski kartoni budu javno dostupni i nelogično je što to godinama nije bila praksa zbog sporova u vezi sa zakonskim rješenjima koja se tiču zaštite ličnih podataka. Dobro je što je CIK pronašao model da podaci o imovinskom stanju ponovo izađu na vidjelo, jer je to opšti interes – rekao je Jovanović.
Tema sastanka u Narodnoj skupštini bile su i izborne jedinice u Srpskoj, a zaključeno je da će radna grupa Narodne skupštine preispitati broj izbornih jedinica i mandata i ako bude potrebe, izvršiti promjene do maja 2018. kada CIK ima obavezu da raspiše opšte izbore. Predsjednik Narodne skupštine RS Nedeljko Čubrilović rekao je da su uočene nepravilnosti u izbornim jedinicama koje se odnose na izbor poslanika u Narodnu skupštinu RS i Parlament BiH iz RS.
– U tijelima Narodne skupštine sagledamo mogućnosti i u saradnji sa CIK-om vidjećemo da li nešto može biti promijenjeno – dodao je Čubrilović, koji smatra da treba razmotriti i pitanje spajanja opštih i lokalnih izbora kako permanentno ne bi bili u predizbornoj kampanji ili izbornom procesu.
Predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić rekla je da su parlamenti obavezni da preispituju izborne jedinice.
– U RS imamo disproporciju između izborne jedinice tri u poređenju sa izbornim jedinicama sedam, osam i devet, koju je potrebno preispitati – kazala je Hadžiabdićeva i dodala da još ima vremena za izmjene Izbornog zakona BiH, jer bi izbori trebalo da budu održani 7. oktobra.
Na sastanku je bilo riječi i o neusklađenosti zakona o političkom organizovanju i finansiranju stranka te o problemima sa utvrđivanjem sukoba interesa i nemogućnosti oduzimanja mandata onima za koje bude utvrđeno da se nalaze na nespojivim funkcijama.
Broj glasača i mandata po izbornim jedinicama u RS
1 – Krupa na Uni, Novi Grad, Kozarska Dubica, Prijedor, Oštra Luka, Kostajnica
149.192 – birača
7 – mandata
2 – Gradiška, Laktaši, Srbac, Prnjavor
145.680 – birača
7 – mandata
3 – Banjaluka, Petrovac, Čelinac, Istočni Drvar, Ribnik, Mrkonjić Grad, Jezero, Kneževo, Kotor Varoš, Šipovo, Kupres RS
275.610 – birača
12 – mandata
4 – Derventa, Brod, Vukosavlje, Modriča
85.282 – birača
4 – mandata
5 – Doboj, Petrovo, Teslić
122.488 – birača
6 – mandata
6 – Šamac, Donji Žabar, Pelagićevo, Bijeljina, Lopare, Ugljevik, Brčko distrikt – birači koji glasaju u RS
184.388 – birača
9 – mandata
7 – Osmaci, Zvornik, Šekovići, Vlasenica, Bratunac, Srebrenica, Milići
117.064 – birača
7 – mandata
8 – Sokolac, Han Pijesak, Istočna Ilidža, Istočni Stari Grad, Istočno Novo Sarajevo, Trnovo RS, Pale RS, Rogatica
69.916 – birača
4 – mandata
9 – Višegrad, Istočni Mostar, Nevesinje, Kalinovik, Gacko, Foča RS, Novo Goražde, Čajniče, Rudo, Berkovići, Ljubinje, Bileća, Trebinje
110.326 – birača
7 – mandata
