Javne nabavke i zapošljavanje u institucijama BiH izvori su korupcije i prevara, a to se posebno odnosi na institucije koje raspolažu sa najviše novca u kasi i najdužim platnim spiskovima, zaključak je analize koju je obavila Kancelarija za reviziju institucija BiH, javlja Glas Srpske.
Savjet ministara BiH usvojio je Strategiju za borbu protiv korupcije od 2015. do 2019. godine i Akcioni plan za njeno sprovođenje. Institucije su uglavnom preduzele određene korake s ciljem usvajanja vlastitih strategija i planova. Ipak, stav revizora je da treba uložiti dodatne napore, pojačati odgovornost i istrajati u primjeni donesenih mjera da bi usvojena akta dala očekivane rezultate, a ne ostala tek mrtvo slovo na papiru.
– Borba protiv korupcije u prvom redu treba da se odvija u sopstvenim redovima pri čemu je u fokus potrebno staviti jačanje ličnog i institucionalnog integriteta. Treba potencirati jačanje te borbe u svim institucijama BiH pri čemu u određenom broju njih, zbog prirode djelatnosti i novca koji troše, treba staviti poseban naglasak na ovu problematiku. Na toj listi su Uprava za indirektno oporezivanje, Granična policija, Kancelarija za razmatranje žalbi, Tužilaštvo, Sud, Agencija za istrage i zaštitu, Ministarstvo obrane i druge – navedeno je u godišnjem revizorskom izvještaju o glavnim nalazima i preporukama za 2016. godinu.
Jačanjem unutrašnjih kontrola, prema mišljenju revizora, moguće je postaviti značajnu prepreku s ciljem smanjenja broja koruptivnih radnji i njihovog obima.
– Potencijalni počinioci koruptivnih radnji prepoznaju slabosti i nedostatke sistema unutrašnjih kontrola i transparentnosti, što ih ohrabruje i podstiče na aktivnosti koje generišu korupciju – naglašeno je u izvještaju.
Posebna pažnja skrenuta je na nedostatke koji su evidentni prilikom postupaka javnih nabavki i prijema novih službenika. Prošle godine su, na osnovu podataka iz sistema elektronskih nabavki, institucije BiH dodijelile 3.873 ugovora ukupne vrijednosti 61,7 miliona KM. Revizori su utvrdili niz grešaka i propusta – od kreiranja i realizacije plana javnih nabavki do zaključivanja i realizacije ugovora.
– Nedostaci i propusti u procesu javnih nabavki mogu imati koruptivne elemente. Zapošljavanje u javnoj upravi je još jedan od procesa koji podrazumijeva visok rizik od mogućih koruptivnih radnji jer je nezaposlenost ogroman društveni problem, što samo po sebi generiše veliki rizik od koruptivnih radnji. Prevare u javnoj upravi se prvenstveno manifestuju u spornosti kvaliteta i tačnosti evidencija koje služe kao podloga za obračun troškova i utvrđivanje namjenske potrošnje gdje je tanka nit između javne i privatne potrošnje ili evidencije o upotrebi i korišćenju službenih automobila – naglašeno je u izvještaju.
U BiH je lani oko deset odsto ugovora o javnim nabavkama zaključeno bez raspisivanja tendera, odnosno u četiri oka, a njihova vrijednost je premašila 258 miliona maraka. Da je korupcija odavno ušla u sve pore društva i da zauzima posebno mjesto upravo u postupcima javnih nabavki, već duže vrijeme upozoravaju i u banjalučkom Udruženju građana “Tender”. Prema njihovim analizama, godišnje u privatnim džepovima završi i milijarda maraka, a BiH je po stepenu korupcije u samom vrhu svjetske liste.
Mandati i istrage
U Kancelariji za reviziju institucija BiH su naglasili da oni ne mogu da preduzimaju dodatne istražne radnje, osim da u svojim izvještajima ukažu na kršenje zakona. Za dalje istrage postoje institucije poput SIPA i Tužilaštva BiH.
– Svaka institucija treba da obezbijedi da koruptivno ponašanje ili prekršaji podliježu odgovarajućoj sankciji ili reakciji uprave – stav je revizije.
Najrizičnije institucije
* Uprava za indirektno oporezivanje
* Granična policija
* Kancelarija za razmatranje žalbi
* Tužilaštvo
* Sud
* Agencija za istrage i zaštitu
* Ministarstvo obrane
