Republika Srpska je u prvom polugodištu ove godine uvezla hrane i živih životinja u vrijednosti približno 193 miliona dolara, ili za četiri odsto više nego u istom periodu prošle godine, podaci su Republičkog zavoda za statistiku Srpske.
U istom periodu vrijednost izvoza u toj kategoriji iznosio je nešto više od 82 miliona dolara.
U prvom polugodištu ove godine uvezeno je životinjskih i biljnih ulja i masti u vrijednosti od 19,6 miliona dolara, dok je vrijednost izvoza tih kategorija bila oko šest puta manja.
Ekonomista Đurđica Stojadinović, koja se bavi istraživanjem tržišta, rekla je da je značajna vrijednost ostvarenog uvoza hrane i kategorija proizvoda vezanih za ishranu u odnosu na veličinu tržišta Srpske, kao i da je značajan disbalans između uvoza i izvoza.
Prema njenim riječima, tržište Republike Srpske i cijele BiH pogodno je za ostvarivanje uvoza, jer su uvoznici u povoljnijem položaju od izvoznika.
Oni su u povoljnijem položaju u prvom redu zahvaljujući sistemu karensi borda, to jest valutnog odbora na kojem počiva politika Centralne banke BiH, a koji određuje fiksan kurs KM.
“Drugu pogodnost za uvoznike možemo gledati u tome što je najveći dio uvoza, oko 70 odsto kada je riječ o hrani i artiklima koji se koriste u prehrani, ostvaren sa EU. Evropski put BiH je obavezuje na primjenu raznih ugovora sa tom grupacijom zemalja, među kojima je otvaranja svog tržišta i konstantno ukidanje carina na veliki broj proizvoda”, navela je Stojadinovićeva.
Ona je istakla da se ukidanjem carina uvoznicima u kalkulaciji cijene proizvoda koje će nuditi na ovom tržištu gube carinski troškovi, te preko Hrvatske se, kao kroz neki lijevak, prizvodi slivaju na naše tržište.
Navodi da su, osim ovoga, proizvodi koji se distribuišu iz EU na tržišta van Unije, znatno subvencionisani, daju se premije i druge pogodnosti, a što će se na kraju odraziti na to da će se sniziti konačna prodajna cijena proizvoda koji stigne na tržište Srpske.
“Kada se sve to uzme u obzir, kao i to da su troškovi proizvodnje po jedinici proizvoda u EU znatno niži nego kod nas, onda ništa čudno da je i prodajna cijena njihovih proizvoda često niža nego cijena domaćeg proizvoda”, istakla je Stojadinovićeva.
Ona je dodala da je prisutna i jaka promocija proizvoda, u šta se izdvajaju značajna sredstva.
Stojadinovićeva je navela da pogodnosti plasmanu velikog broja proizvoda na tržište Republike Srpske omogućava i to što u Srpskoj ne postoje veliki proizvođači ili distributeri, kao i da nema formiranja holdinga za određenu vrstu poslova.
“Ne želim sada ulaziti u to kakav se kvalitet proizvoda nudi na tržištu Srpske, ali uvjerena sam da će u budućnosti dolaziti do sve agresivnijih nastupa u cilju zauzimanja sve većeg tržišnog učešća za uvezene prehrambene proizvode, jer se tržišta hrane i energije danas smatraju strateškim”, naglasila je ekonomista, prenose agencije.
