Banjaluka je konačno dobila novi grb grada i to nakon više od četiri godine od kako je Ustavni sud RS presudio da stari izgled ovog obilježja nije u skladu sa zakonom, jer sadrži elemente vjerskog i nacionalnog identiteta samo srpskog naroda.
Skupština grada Banjaluka juče je usvojila Predlog Statutarne odluke o utvrđivanju simbola grada čime je Banjaluka, nakon više neuspjelih pokušaja, dobila nove simbole.
Za razliku od dosadašnjih predloga na kojima su bili volovi Jablan i Rudonja, list kestena koji je neke odbornike podsjećao na kokošiju nogu, te knjiga kao simbol Banjaluke – univerzitetskog grada, posljednja predložena rješenja dobila su većinsku podršku Skupštine.
Usvojeni grb je neznatno izmjenjen u odnosu na prethodno predloženo rješenje, odnosno, dorađen je nakon javne rasprave.
Razlike se odnose na srednji i veliki grb, dok je mali grb ostao u formi kako je prvobitno i predložio autor grba i jedan od najpoznatijih heraldičara sa ovih prostora, Dragomir Acović.
Sa srednjeg grba sa bedemske krune uklonjena je fasada Banskog dvora koja se nalazila u prethodno usvojenom nacrtu odluke. Na velikom grbu uklonjen je lik jazavca u pozadini Petra Kočića, a iz postamenta brisana je lenta i naziv grada. Uneseno je lišće lipe, ukombinovano sa listom kestena.
Osnov štita, koji je glavni sadržaj grba, čini trobojka: crveno, plavo i belo polje odozgo na dole, a na njima stilizovana tvrđava Kastel, Vrbas i vrhovi karakterističnih dajak čamaca.
Dva čuvara štita su dve istorijske ličnosti iz bliske istorije Banjaluke – Petar Kočić, koji simobliše kulturno-duhovnu stranu, i ban Milosavljević, kao graditelj i vojnik.
Mali grb je obilježje koje se najčešće koristi i nalazi se na većini zvaničnih dokumenata Grada.
(EuroBlic)