Vjerujem da ćemo se okrenuti budućnosti i da ćemo se zajedno radovati obnovi svih vjerskih objekata, rekao je muftija banjalučki Osman efendija Kozlić povodom postavljanja kamena temeljca za džamiju Arnaudija.
“Stalno pominjem da treba da nam bude radost da svi pomognemo i obnovu pravoslavnog hrama u Mostaru i svih drugih vjerskih objekata, a posebno ovih koji imaju poseban istorijsko-kulturni značaj”, rekao je on u intervjuu za “Nezavisne novine”.
Kada je planirano postavljanje kamena temeljca za srušenu džamiju Arnaudija i ko će prisustvovati svečanosti?
KOZLIĆ: U subotu, 22. aprila, imamo svečanost polaganja kamena temeljca za ponovnu izgradnju Arnaudija džamije. Pripremili smo sve što je trebalo, pozvali smo jednu manju grupu gostiju, to je otprilike 150 ljudi. Iz Turske nam dolaze donatori, direktor Vakufske direkcije iz Turske gospodin Adnan Ertem i brojni drugi. Naravno, dolazi nam i delegacija Islamske zajednice, a kako sada stvari stoje, predvodiće je zamjenik uleme. Biće tu i direktor naše vakufske direkcije Zajimović, muftija i naši lokalni predstavnici i vjernici. Pozvali smo i novinare da to medijski proprate. To će biti jedan vjerski skup učenja dove da izgradnja protekne u najboljem redu.
Da li je sve spremno u pogledu papira, dokumentacije?
KOZLIĆ: Ranije smo izvršili sve pripreme, lokalitet je spreman za izgradnju kao građevinska parcela, a od grada smo prije godinu-dvije dobili građevinsku dozvolu. U toku su završni pregovori sa izvođačem radova, najvjerovatnije će to biti “Neimar” iz Sarajeva, koji je gradio i Ferhadiju. Očekujemo da bi gradnja trebalo da traje otprilike 900 dana. Arnaudija je i kulturno-istorijski spomenik i jedina džamija u Banjaluci koja još nema ni temelja, ostale su sve, hvala Bogu, obnovljene. Treba nam još malo vremena i nešto sredstava da i ostale još dovršimo i svečano otvorimo. Izgradnjom Arnaudije i Ferhadije i Aladža džamije u Foči polako zaokružujemo proces obnove vjerskih objekata od posebnog značaja.
Da li ste zadovoljni saradnjom i podrškom vlasti RS i Banjaluke?
KOZLIĆ: Saradnja je dobra, nije bilo nikakvih problema. Ako pitate za eventualnu finansijsku podršku, mi je ne trebamo s obzirom na to da smo insistirali da obnovu preuzme Vakufska direkcija Turske jer smatramo da je Arnaudija dio njihovog istorijskog nasljeđa kao i našeg. A za sve ostalo, imamo jako lijepu saradnju sa vlastima u Banjaluci i nadamo se da ćemo tako nastaviti. Na pameti mi je sahat-kula kod Ferhadije, koju možda možemo zajedno obnoviti. Uglavnom, drago mi je da će Banjaluka dobiti još jedan objekat kulturno-istorijskog značaja.
Zbog čega je Arnaudija značajna kao kulturno-istorijski spomenik?
KOZLIĆ: Arnaudija je sagrađena 1595. i samo je 16 godina mlađa od Ferhadije. Nju je gradio Hasan Tefterdar, on je bio pašin ministar za finansije. Po svojim gabaritima Arnaudija je nešto manja od Ferhadije, ali je svojim sadržajima, dvorištem i uređenjem, kupolama, vrlo interesantna i lijepa. Zato sam uvjeren da će ona upotpuniti razglednicu grada Banjaluke i da će joj se diviti ne samo vjernici, nego i brojni turisti i ljudi koji cijene kulturno i istorijsko nasljeđe.
Svi se sjećamo događaja prilikom postavljanja kamena temeljca za Ferhadiju. Osjećate li razliku danas u Banjaluci u odnosu prema vjerskim objektima, jesmo li se odmakli od tih vremena?
KOZLIĆ: Ja mislim da jesmo. Ta su vremena, kojih se nerado sjećamo, zauvijek iza nas. Nema više one napetosti kad je u pitanju Banjaluka niti bojazni koje sam imao kad smo obnavljali Ferhadiju. Poslije njenog otvaranja i onako lijepe svečanosti sve je drugačije i mislim da smo se zauvijek odmakli od onog lošeg. Vjerujem da ćemo se okrenuti budućnosti i da ćemo se zajedno radovati obnovi svih vjerskih objekata. Stalno pominjem da treba da nam bude radost da svi pomognemo i obnovu pravoslavnog hrama u Mostaru i svih drugih vjerskih objekata, a posebno ovih koji imaju poseban istorijsko-kulturni značaj.
Hoće li kao i kod Ferhadije biti iskorišten stari materijal sa srušene džamije, ili će biti izgrađena potpuno novim materijalima?
KOZLIĆ: Mi imamo dio ostataka koje čuvamo na lokalitetu i dio na lokalitetu u Vrbanji koje smo uspjeli pronaći i izvaditi. Sve zavisi od ocjene stručnjaka koliko će se toga moći ugraditi. Proteklo je mnogo godina i kamen se mora ispitivati čitavu godinu dana kroz sva četiri godišnja doba. Pitanje je koliko će se toga moći iskoristiti, mislim u znatno manjem obimu nego za Ferhadija džamiju.
Očekujete li prisustvo i Banjalučana na polaganju kamena temeljca?
KOZLIĆ: Mi smo ciljano na ovaj skup pozvali jednu manju grupu ljudi. Željeli smo da ovo bude u krugu vjernika muslimana i da to skromno obilježimo, bez nekih posebnih poziva i pozivnica. A, naravno, ako Bog da, kada završimo, razgovaraćemo o svečanom otvaranju Arnaudije i pozivima za goste.
Spomenuli ste da je Arnaudija još jedina bez temeljca, kakvo je stanje ostalih srušenih džamija u Banjaluci?
KOZLIĆ: Za najveći dio džamija trebaju nam neznatna sredstva da se dovrše i pripreme za svečano otvaranje. Konkretno, to je Gazanferija na Mejdanu, Mehdibegova džamija na Hisetama, to je džamija na Pobrđu koju sada radimo, džamija i munara na Bronzanom Majdanu itd. Vidjećemo kakvi budu uslovi i kapaciteti i u skladu s tim ćemo ih i završavati.
(nezavisne.com)
