Potrebe tržišta za informatičarima su ogromne, ali radnici iz ovog sektora uglavnom odlučuju da karijeru nastave u inostranstvu ili da sarađuju sa stranim firmama.
U Republici Srpskoj, prema podacima Privredne komore RS, u IT sektoru zaposleno je oko 5.000 radnika, koji ovaj posao obavljaju u više od 260 privrednih društava. Stručnjaci iz ove oblasti tvrde da bi broj radnika trebalo da bude znatno veći.
– Zbog lošeg odnosa države imamo firme koje sarađuju isključivo sa inostranstvom, jer ovde ne mogu da dobiju bilo kakav posao, a vrhunski su stručnjaci. Neki od njih sedam godina su bili nezaposleni pa su počeli da rade sa strancima i postigli su vrhunske rezultate – navodi Slobodan Dragićević, sekretar Udruženja za ICT tehnologije pri Privrednoj komori RS.
Dodaje da se IT sektor sam razvija, te da udruženje nastoji da ova oblast ima prepoznatljivi standard i da se odvoji kao poseban sektor, te da u društvu dobije mjesto koje mu pripada. Probleme na koje nailaze pokušavaju da prevaziđu umrežavanjem domaćih firmi sa stranim firmama, organizuju prezentacije kompanijama i privrednim društvima, kako bi stekli povjerenje i kod domaćih firmi.
– Kod nas je samo deklarativno, kroz aktivnosti Agencije za informaciono društvo, donesen set zakona, ali nije završeno ono što je potrebno – podzakonska akta i sve ostalo što bi dovelo do potpunog razvoja servisa elektronskog poslovanja. U Vladi RS ne postoje ni rukovodioci, ni ministri koji razumiju ovu vrstu biznisa i ne žele da se suočavaju sa tom vrstom poslovanja. Tako svjesno guše razvoj svih osnovnih grana privrede – tvrdi Dragičević.
Prema njegovim riječima, u Srpskoj postoje IT firme koje su orijentisane isključivo na rad sa državnom upravom: izrađuju registare, održavaju sisteme, softvere i slično. To je, kaže Dragičević, najniži nivo onoga što ovaj sektor u RS treba da pruži.
– Problem je i to što inženjeri koji se obrazuju na našim fakultetima nemaju dovoljno znanja i viziju koji su to zahtjevi tržišta – tvrdi on.
Vladimir Kežić, predsednik IT klastera Banjaluka, kojeg čini 17 firmi, saglasan je da društvo i država moraju povesti računa o ovom sektoru.
– Ovaj sektor ima budućnost i svi stranci su prepoznali Balkan kao pogodno tlo. Nama je najveći poblem nedostatak ljudi koji su voljni da se trude, rade i da konstatno uče. Na primjer, imamo obuku po kojoj se, uz konstantan rad, može postati programer za manje od pola godine, ali ne možemo da nađemo ljude koji žele da se upuste u to. Radije će raditi manje plaćen posao, a neće učiti i za godinu dana imati dobru platu – kaže Kežić.
Kao dobar primjer navodi momka koji je sa platom konobara, nakon četiri mjeseca, savladao programiranje i sad ima mjesečna primanja od 1.500 KM.
– Velika je potražnja za stručnim kadrom. U Banjaluci svaki dan neko želi da otvori novu firmu ili ispostavu, ali nam fali red, rad i disciplina. Da imamo dovoljan broj ljudi kod nas bi došle i veće firme – ističe Kežić.
Posjeta vodećem svjetskom sajmu
Slobodan Dragičević nedavno je u Hanoveru prisustvovao vodećem svjetskom sajmu informacionih tehnologija, telekomunikacija, softvera i usluga „CeBIT 2017“.
– Sajam je pokazao da je svijet krenuo u potpuno novom pravcu. Biznis u IKT sektoru se toliko razvija da smo mi prilično daleko od onih bitnih stvari koje nas mogu dovesti u bilo kakvo poređenje. Svi projekti koji su bili prikazani su u saradnji sa industrijom, od vozila bez vozača do drugih tehnologija, a kod nas je privreda zagušena, skoro uništena – kaže Dragičević.
(EuroBlic)
