Budžet Grada Banja Luka za narednu godinu povećan je u odnosu na prijedlog, i iznosi 134.091.000 KM. Povećanje se odnosi na nekoliko stavki, od čega najviše na stavci za kapitalna ulaganja.
-Najviše smo povećali sredstava za saobraćaj i komunalne poslove, ali isto tako pojavljuju se nova sredstava koja će biti podsticaj za sport, kulturu i turizam. Od planiranog budžeta, 20 miliona maraka odnosi se na kapitalne investicije u gradu – rekao je gradonačelnik Igor Radojičić tokom današnjeg skupštinskog zasjedanja, na čijem dnevnom redu je i prijedlog ovog najvažnijeg gradskog dokumenta.
Kako je obrazložio gradonačelnik Radojičić, Banja Luka je Evropski grad sporta i iduće godine radiće se posebni programi za školski uzrast i za besplatne sekcije i dodatne časove za djecu u osnovnim školama.
-Radićemo dvije sportske dvorane, i to jednu kroz projekat javnog-privatnog partnerstva i drugu kao nastavak radova u dvorani bivšeg Šoping centra. Takođe u prioritetima su nam Zeleni most, tri kružne raskrnice u gradu, završetak istočnog tranzita i kružne raskrsnice na Rebrovcu, nastavak izgradnje puta prema Bronzanom majdanu, izgradnja ulica Petra Velikog i Kralja Aleksandra Prvog, a od vodosnabdijevanja u planu je završetak primarne faze Crnog vrela i ulazak u prvi podsistem Zvijezda. U planu je i više manjih vodovoda koji se tiču Manjače, Macanovića i potkozarskih sela, uz pokušaj obezbjeđivanja sredstava za još neke krupnije projekte kao što su Česma tri i četiri, Jagare, i drugi – naglasio je gradonačelnik Radojičić.
Prema njegovim riječima, u idućoj godini biće nastavljena i realizacija projekata u cilju poboljšanja poslovnog ambijenta.
Planira se proširenje postojeće industrijske zone u Ramićima i otvaranje nove industrijske zone u krugu Jelšingrada, koja se projektuje na nekih 58.000 kvadrata i za koju već sada postoji izražen interes investitora.
Mislim da ovaj okvir budžeta omogućava dosta velikih i novih projekata za grad u različtim oblastima i da će građani Banje Luke to vidjeti i biti zadovoljni – naglasio je Radojičić i pojasnio da je budžetski okvir za 2018. godinu proširen i zbog prenošenja namjenskih sredstava iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj, koji je ulog Grada u Eko toplanu, a koji neće biti realizovan do kraja ove godine.
Govoreći o sredstvima budžetske rezerve, koja su takođe povećana, Radojičić je rekao da to nije rezerva gradonačelnika nego Grada, i da je riječ o neklasifikovanom budžetskom rashodu koji služi za nepredviđene situacije.
-Tako se desilo da smo samo prošle sedmice imali nepredviđene troškove zbog olujnog nevremena prema fizičkim i pravnim licima, kojima ćemo pomoći sa preko 80.000 KM. Ljetos smo iz te rezerve izdvajali sredstva zbog velikih suša, a početkom godine zbog bujičnih poplava u pojedinim naseljima – zaključio je Radojičić.
Nastavak sjednice sutra, 23. decembra
Kako je najavljeno, parlament će večaras po okončanju prvog dijela sjednice, glasati o razmatranim tačakama dnevnog reda, a nastavak 18. sjednice zakazan je za sutra, 23. decembar, sa početkom u 9 časova.
.
U pogonu četiri kotla nove toplane
Gradonačelnik Radojičić rekao je da se nova banjalučka „Eko Toplana“ u rad pušta sukcesivno, kotao po kotao i da su trenutno u pogonu četiri kotla istalisane snage od 20 megavata.
Radi ilustracije, Radojičić je rekao da su dvije mini kotlovnice u naselju Starčevica i Kočićev vijenac zajedno ukupne snage od 16 megavata i da je trenutno u funkciji više od instalisane snage ove dvije mini kotlovnice.
-Naredne sedmice očekujemo u pogonu još dva kotla, što znači da bi za Novu godinu u gradu Banjaluci trebalo biti toplije i urednije centralno grijanje sa instalisanom od nekih 30 megavata – rekao je Radojičić.
On je rekao da je rok za završetak svih radova i puni pogon „Eko Toplane“ do kraja januara 2018. godine i da bi tada bila instalisana snaga od 50 megavata.
„Stara Toplana isporučuje energiju na bazi grijanja mazutom, a nova Toplana je počela isporučivati toplotnu energiju i četri kotla su u pogonu. To se mora urediti, jer ta energija ulazi u sistem grijanja, ona ima svoju cijenu i trošak proizvodnje“, rekao je Radojičić.
On je rekao da stara Toplana u ovom momentu nabavlja određeni dio energije od nove Toplane i istovremeno smanjuje sopstvenu proizvodnju.
-Sa potpunim gašenjem stare Toplane biće dodijeljena komunalna djelatnost grijanja grada „Eko toplanama – zaključio je je Radojičić.
