Đurđevdan, odnosno praznik Svetog Đorđa, jednog od devet velikomučenika i prvih stradalnika za hrišćansku vjeru, obilježava se u svim hramovima Srpske pravoslavne crkve i kao jedna od najčešćih slava pravoslavnih Srba.
Crkva na ovaj dan obilježava pogubljenje Svetog Đorđa, koje se desilo 23. aprila 303. godine (po starom kalendaru). Poslije Svetog Nikole i Svetog Jovana, Đurđevdan je treća najčešća slava u Srba.
Sveti Georgije, Đurđe ili Đorđe, kako ga Srbi zovu, na ikonama se prikazuje u ratničkoj opremi na konju kako dugim kopljem probada aždaju, koja simbolizuje mnogobožačku silu čiji su vladari progonili hrišćane. Sveti Georgije je toj aždaji zadao odlučujući udarac jer je ubrzo car Konstantin zaustavio progone i Milanskim ediktom 313. godine hrišćanstvo proglasio za zvaničnu crkvu u Rimskom carstvu. Zbog pobjede nad mnogoboštvom Svetog Đurđa zovu Pobjedonosac.
Đurđevdan je praznik vezan za najviše narodnih običaja. Ovaj svetac se smatra granicom između zime i ljeta, praznik vezan za zdravlje ukućana, udaju i ženidbu mladih iz kuće, plodnost stoke i dobre usjeve.
Običaji
Glavni običaji su pletenje vijenaca od bilja, umivanje biljem, kupanje na rijeci. Đurđevdansko cvijeće su đurđevak, mlječika, maslačak i od njih treba isplesti vjenčiće kojima se kite ulazna vrata na dvorištu i kući. Ovo se čini da bi godina i dom bili bogati – „Da bude zdravlja, ploda i roda u domu, polju, toru i oboru“.
Vjerovanja
Razna vjerovanja vezuju se za ovaj svetac, a među njima se izdvajaju ova:
– Na Đurđevdan ne valja spavati, već uraniti, jer će spavalice boljeti glava preko cijele godine. Ali ako ipak zaspite, onda treba da spavate i na Markov dan, i to na istom mjestu.
– Ako je na Đurđevdan vedro, biće plodna godina, a ako na ovaj praznik i sutradan bude padala kiša, ljeto će biti sušno.
Romi takodje proslavljaju Đurđevdan, svoj najveći praznik, kojim se slavi dolazak proljeća. Prema tradiciji, Romi svoje domove ukrašavaju cvijećem i zelenim grančicama i dočekuju proljeće uz muziku i veselje.
U današnje vrijeme, nastoje se zadržati tradicionalni običaji, i u tom duhu domaćice spremaju bogatu trpezu.
