Na proslavi Vaskrsa u Grčkoj bacaju ćupove sa balkona i pale Judu

564

Atina – Proslava Vaskrsa jedan je od najvažnijih događaja u Grčkoj i tada, od Jonskih ostrva pa do Ciklada, država postaje poprište brojnih spiritualnih, religijskih i teatralnih aktivnosti organizovanih u čast vaskrsnuća Isusa Hrista.

Grci Vaskrs proslavljaju kada i Republika Srpska, Srbija, Rusija i Gruzija, a svake večeri tokom Megali Evdomade, kako oni zovu svetu sedmicu, ljudi iz lokalnih zajednica se druže na trgovima i u crkvama, čiji oltari su prekriveni cvijećem, a zidovi crnim velurom.

Za Grke je Veliki petak dan za žaljenje i sjećanje na dramatične događaje koji su doveli do Hristovog raspeća. Tada se organizuje tradicionalni ritual “procesija Hristovog epitafa”, odnosno nošenje epitafa ukrašenog cvijećem u procesiji koja se završava simulacijom Hristove sahrane.

U Svetu subotu se dijele čokoladna jaja, tradicionalni kolači i slatki vaskršnji hljeb cureki, a kako se noć bliži, tako se ljudi počnu skupljati ispred crkava sa bijelim svijećama zvanim labate, da bi nešto prije ponoći počela vaskršnja liturgija.

Nakon završetka liturgije Grci odlaze kućama da se druže sa porodicom i jedu tradicionalnu supu magirica. Kasnije se okupljaju prijatelji i porodice i peku jagnjad na ražnju, a neizostavne su i razne grčke poslastice.

Na Vaskrs Grci se pozdravljaju riječima “Hristos vaskrse” i otpozdravljaju “Vaistinu vaskrse”. Proslavu prati i običaj tucanja kuvanim jajima koja se uglavnom boje crvenom bojom, koja simbolizuje rađanje. Grci, kao i Srbi praktikuju kucanje jajima, u Grčkoj poznato kao cugrizma, i prema vjerovanju, onaj ko pobijedi imaće sreće tokom čitave godine.

Vaskrs slave u svim krajevima Grčke i neke od najpoznatijih proslava održavaju se na Krfu, Skijatosu, Patmosu, Leonidiju i Monemvasiji.

U okviru proslave Vaskrsa na Krfu njegovi stanovnici praktikuju neobičan običaj poznat kao botides. Riječ je o bacanju velikih glinenih ćupova sa balkona zgrada u centru glavnog grada. Hiljade posjetilaca iz Grčke i inostranstva dolaze na Krf da isprate bacanje ćupova napunjenih vodom. Zvuk razbijanja je gromoglasan i mnogo hrabrih posjetilaca bude pogođeno ostacima ćupova, a organizatori kažu da nikad nije bilo ozbiljnijih povreda.

– Veoma sam srećan jer ljudi dolaze izdaleka i to je jedan od razloga zašto organizujemo ovu proslavu. Sviđa im se i postali su “zavisni” od bacanja ćupova – rekao je stanovnik Krfa Nikos Voskopoulus koji više od 20 godina baca ćupove.

Posjetioci uzimaju razbijene dijelove i čuvaju ih kao amajlije za sreću, dok ostrvljani vjeruju da se na ovaj način bore protiv zlih duhova.

Na ostrvu Leonidio stanovnici puštaju balone, dok na Monemvasiji organizuju veliku procesiju i antički ritual paljenja Jude, odnosno paljenja lutke Jude napravljene od drveta i slame i ispunjene eksplozivom. Na Olimpu praktikuju stari vizantijski običaj da iznose ikone iz crkava, nose ih na ramenima kroz sela i s njima posjećuju groblja.

Rakete i vatromet

U Aromasu se organizuje svojevrsni rat u vidu pirotehničkih raketa i vatrometa u večernjim časovima svete subote. Virtuelni rat predstavlja podsjećanje na period turske okupacije u srednjem vijeku kada je ostrvo bilo gotovo 400 godina pod turskom vlašću.

Izvor :Glassrpske.com

PODIJELI

Ostavi komentar

Unesite vaš komentar!
Unesite ime!