Srpskoj nedostaje logopeda

45
Broj djece sa problemima u razvoju govora i jezika, iz godine u godinu, sve je veći.

Uzroci su mnogobrojni, ali se u posljednje vrijeme jedan posebno izdvaja, a to je sve veća izloženost djece uređajima novih tehnologija. I pored činjenice da je broj djece sa govorno-jezičkim poremećajima u porastu, broj logopeda, čini se, ostao je isti kao prethodnih godina.

Statistika pokazuje da pet do deser odsto djece ima ozbiljne poteškoće u govoru. Najveći broj poremećaja odnosi se na nepravilan izgovor pojedinih glasova. Iako blaži poremećaji govora mogu nestati i spontano, ne bi ih trebalo prepuštati slučaju, a pomoć stručnjaka neophodna je od najranijeg uzrasta.

– Neki nepravilni izgovori su uporni i mogu da traju i da obuhvate veću skupinu glasova, tako da korekcijom jednog glasa možemo, u stvari, korigovati veći broj, što je prednost ranijeg tretmana – kaže logoped Јelena Salić.

Istraživanja pokazuju da se broj djece sa problemima u razvoju govora i jezika konstantno povećava. Uzroka je mnogo, ali se, u posljednje vrijeme, sve više izdvaja jedan. Ovo su statistički podaci u posljednjih pet godina.

Ivana Kostić diplomirani defektolog logoped kaže da je povećanje govorno-jezičkih poremećaja primjetno kod djece koja su previše izložena korišćenju digitalnih uređaja.

– Ukoliko je dijete previše usmjereno na telefon i na sve vidove nove tehnologije i tehnoloških komunikacija, ono će biti oštećeno u smislu da neće izgraditi načine komunikacije neophodne u vršnjačkoj grupi ili u komunikaciji  sa roditeljima – dodaje Salićeva.

Iako je za uspješno rješavanje ovih problema neophodna što ranija stručna pomoć, mnogi roditelji žale se na duge procedure i liste čekanja prilikom ostvarivanja prava na logopedski tretman.

– Trudimo se da u roku od 15 do mjesec dana, obavimo savjetodavni rad, da se zakaže sastanak sa roditeljima i da se vidi o čemu se tu radi. Međutim, nekad se čeka i po dva mjeseca. Nije lako odmah angažovati stručnjaka koji može da primi 20 djece, to ne može tako lako da se sprovede u praksi – ističe Saša Tatić, direktor Centra za obrazovanje i vaspitanje i rehabilitaciju slušanja i govora Banjaluka.

Praksa pokazuje da bi broj logopeda trebalo da bude veći, naročito u javnim ustanovama. Situacija nije sjajna na području cijele Republike Srpske, kažu u Ministarstvu prosvjete i kulture. Mali je broj zaposlenih logopeda u predškolskim ustanovama i osnovnim školama.

Nataša Cvijanović, pomoćnica ministra za predškolsko i osnovno vaspitanje i obrazovanje, ističe da je evidentna potreba za većim brojem logopeda, s obzirom da u Republici Srpskoj veliki broj djece ima nalaz i mišljenje Komisije o procjeni djece sa smetnjama u razvoju.

Iz Ministarstva najavljuju mogućnost organizacije resursnih centara putem škola koje obrazuju djecu sa smetnjama u razvoju.

PODIJELI

Ostavi komentar

Unesite vaš komentar!
Unesite ime!