Zašto se gojimo kada smo pod stresom?

694

Svako definiše i doživljava stres različito ali je opšte prihvaćena definicija da je stres stanje kod koga se nalazimo u situaciji koja prelazi naše fizičke i metalne snage. Rezultat toga su povišeni nivoi kortizola i stanje u kome ili bježimo ili se borimo, uz ubrzane otkucaje srca, brži dotok krvi u mozak i mišiće, raširene zjenice, znojenje dlanova, povišeni šećer.

Osjećaj da neki zadatak ne možemo da savladamo, često košta zdravlja. Visoki nivoi stresa, rezultiraju lošim odlukama.

Ovo su uobičajene grešake koje ljudi pod stresom prave, a koje utiču na gojenje.

Ostajanje na poslu do kasno

Ako ste u stresu zbog nekog radnog zadatka, vjerovatno ostajete do kasno na poslu ili posao nosite kući. Čak i kada odlučite da ste za taj dan gotovi, tjeskoba oko nerješenog posla može da prouzrokuje nesanicu pa se budite svaki čas sve dok vas konačno alarm ne potjera iz kreveta.

Ne samo da ste neispavani i umorni nego zbog toga više jedete. Studija iz 2014. utvrdila je da su faktori gojenja u vezi sa dužinom sna i većim indeksom tjelesne mase. Svaki dodatni sat sna smanjuje indeks tjelesne mase za 0,35.

Jedete zbog stresa

Fraza “hrana za utjehu” nastala je s razlogom. Studije na ljudima i miševima pokazale su da se, u stresu, više okrećemo masnoj ili slatkoj hrani. Kao kod alkohola i drugih supstanci koje izazivaju zavisnost, vremenom nam trebaju veće količine takve hrane, da bi postigli isti smirujući učinak, a to vodi zavisnosti.

Hrana tako ne postaje samo utjeha. Stres podiže nivoe hormona kortizola, a kada su oni visoki, kontrolni centar koji reguliše puno procesa u organizmu, apetit, menstruaciju, rast i temperaturu, ne funkcioniše kako bi trebalo, poremećeni su hormoni koji regulišu osjećaj gladi i sitosti, a to utiče na metabolizam.

Preskačete vježbanje

Odlazak u teretanu je obaveza koja zahtijeva disciplinu, a kada se osjećamo potonulo, radije ostajemo kod kuće. Studija iz 2014. godine, objavljena u časopisu Sports Medicine, pokazala je da su ljudi koji su u hroničnom stresu, manje aktivni u poređenju sa drugom populacijom. Čak i lagano vježbanje pomaže oslobađanju od stresa.

Pokušavate da se smirite alkoholom

Jak martini definitivno će nas smiriti i odagnati crne misli, ali učinak je kratkotrajan i sa mogućim posljedicama. Ako pijete da biste ublažili stres, razmislite o tome da je hronični stres dokumentovano rizični faktor za alkohol i druge supstance od kojih možemo biti zavisni. Alkoholom unosimo dodatne kalorije.

Jedete u hodu ili dok nešto radite

Ako jedete dok radite nešto drugo, za svojim radnim stolom, vjerovatno se nećete ni sjećati da ste jeli. Fokusiranje samo na obrok, na ukus i miris hrane, pomaže da usporimo, da cijenimo obrok, uživamo u svakom zalogaju i da smo zadovoljniji. Konzumacija hrane kada smo potpuno svjesni toga šta jedemo, pomaže da jedemo sporije, unesemo manje kalorija, da znamo kad smo siti i kad je vrijeme da spustimo viljušku.

Preskakanje obroka

Preskakanje obroka neće smanjiti unos kalorija. Zanimljiva studija Nutrition Research and Practise, pokazala je da su učesnici koji su redovno preskakali obrok, imali veću stopu gojaznosti nego oni koji su jeli tri obroka na dan. Pod stresom biramo manje zdravu hranu. Oni koji preskaču obroke, pokazala je ista studija, ređe biraju voće, povrće ili druge zdravije opcije, radije jedu slanu, procesiranu hranu, piju zaslađena pića za razliku od onih koji jedu redovno.

Glavno sredstvo za oslobađanje od stresa postaje televizor

Filmovi, video, društvene mreže mogu da pruže određeno olakšanje od stresa i da budu dobar način opuštanja, ali previše gledanja u ekran ima negativne posljedice na tjelesno i mentalno zdravlje. Izležavanje uz TV koje traje nekoliko sati doprinosi “bolesti sjedenja”, koja povećava rizik hroničnih bolesti, uključujući debljanje. Održavanje zdrave težine može smanjiti stres, jer smanjuje rizik nastanka stanja kao što su dijabetes i srčane bolesti.

(Agencije)

PODIJELI

Ostavi komentar

Unesite vaš komentar!
Unesite ime!