Potaž, simfonija ukusa i hrana za dušu

50

Supe i čorbe predstavljaju obavezan dio jesenje i zimske gozbe, a među njima potaž se ističe kao najhranljivije i najdivnije čorbasto jelo.

Ne postoji ništa kao dobra hranljiva činija potaža koja će vas ugrijati i zasititi tako da možete lagano da uživate u ostatku obroka. Poznati kritičar hrane Nichola Ludlam-Raine-Whitehead navodi potaž kao ultimativno zdravo jelo (ili užinu) i “obavezan obrok” svake ozbiljnije gastro-ponude.

Potaž od povrća je idealan obrok koji će vas okrijepiti i zasititi, a predstavlja gusto jelo koje se pravi u formi čorbe, od raznog povrća sa dodacima tijesta.

To je lagano jelo francuskog porijekla sa puno vrsta zeleni, ali i drugog povrća. Svaka gusta potaž čorba se pravi na isti, brz i izuzetno lak način, pa ćete uz jedan spremljeni ovakav specijalitet znati da napravite i na stotine njih.

Iako je na našim prostorima popularnost stekao relativno skoro, potaž je oduvijek imao važnu ulogu u svjetskoj kuhinji, pogotovo na području Engleske i Francuske. Još od srednjeg vijeka potaž su jednako konzumirali kraljevi i dvorjani, kao i običan narod.

Najčešće je predstavljao jednu od uvodnih opcija pred veliku gozbu.

Običan narod ga je kuvao kao obrok za preživljavanje tokom dugih zimskih mjeseci, a popularan je izbor i kao zdrav doručak. Potaž porijeklo imena vuče od naziva keramičkog suda u kom se pripremao. Taj sud nazivao se pot, a sama riječ “potage” nastala je u Francuskoj i vezuje se za bilo koju gustu supu napravljenu od usitnjenog mesa i povrća.

Međutim, u svijetu se riječ potaž uvrstila kao naziv jela koje je u osnovi gusta čorba (krem supa), ali obavezno mora biti homogene strukture bez pojedinačnih komada mesa ili povrća – što je neobično jer je svaki (prvi) potaž u sebi obavezno sadržao komadiće neusitnjenog mesa i raznog povrća, a kao takav biste ga jeli i u Engleskoj i u Francuskoj.

Danas, kako pokušavamo da živimo zdravije i odmorimo svoj organizam od prekomjerne upotrebe masti i aditiva koje bismo unijeli zapržavanjem čorbica, gusta potaž čorba dobija se usitnjavanjem povrća pomoću štapnog miksera.

PRIPREMA I PRIMJENA POTAŽA

Potaži se danas mogu napraviti od najrazličitijih mješavina povrća (sa dodatkom mesa ili bez njega) i iz tog razloga potaž je prepun hranljivih sastojaka i dobro se kombinuje uz razna druga jela. Zbog raznolikih recepata i mogućnosti kombinovanja najrazličitijih sastojaka, potaž važi za jelo čiji ukus može drastično da varira, ali ono što se nikada ne mijenja, jeste njegova jednostavnost pripreme.

Kada se priprema potaž, često se dešava da masa postane previše gusta. Ova situacija lako se rješava tako što se u smjesu doda pileći ili povtni temeljac koji na kraju poboljšava ukus potažu. Za one koji ciljaju na nesvakidašnji ukus, mogu se osloniti na srednjovjekovne tehnike koje su podrazumijevale dodavanje kokosovog mlijeka u potaže.

Za kalorijsko ojačanje, uz potaž se mogu služiti krutoni ili začinjeni komadići hljeba proprženi na maslinovom ulju. Neke vrste potaža, poput onog od krompira, dozvoljavaju dodavanje vina pred serviranje, a uz većinu potaža može se pri serviranju dodati malo kisele ili neutralne pavlake.

POTAŽ OD BUNDEVE: Za šest osoba Voda

400 g bundeve (iseckane na kockice)

3 mrkve (isjeckane na kolutice)

2 crna luka po želji

1 krompir

so, biber

sveži peršun

Bundevu, mrkvu, luk i krompir stavite u lonac napunjen vodom i kuvajte 20-25 minuta. Kada je povrće skuvano, ocijedi se malo vode iz šerpe u kojoj je ostalo kuvano povrće. Vodu sačuvajte ukoliko vam potaž bude previše gust da je možete postepeno vraćati.

Štapnim mikserom propasirajte povrće da dobijete gustu masu. Ako nemate štapni mikser, iscijedite povrće i izblendajte. Vratite na šporet, dodajte so i biber. Čim provri, kuvajte još dva minuta, pa skinite sa ringle, dodajte isjeckan sveži peršun i bijeli luk, izmiješajte i ostavite sa strane.

PODIJELI

Ostavi komentar

Unesite vaš komentar!
Unesite ime!