Učestalost MOŽDANOG UDARA u RS poprima OBLIK EPIDEMIJE

35

Srpska je u samom vrhu ljestvice u svijetu kad je riječ o učestalosti moždanog udara, a svake godine imamo oko 4.500 novooboljelih, dok se starosna dob za ovu bolest sve više pomjera ka mlađim osobama.

Struka upozorava da moždani udar poprima oblik epidemije, a uzroci za nastanak najčešće su neuredan način života, loše prehrambene navike, pušenje, konzumiranje alkohola, genetske predispozicije.

Ljekari naglašavaju da se moždani udar može dogoditi bilo kome, bez obzira na godine i pol, a primjećen je trend povećane učestalosti obolijevanja kod osoba srednje životne dobi, što se, na našim prostorima, pripisuje povećanom prisustvu stresa kao faktora rizika.

U Klinici za neurologiju Univerzitetskog kliničkog centra RS na godišnjem nivou bude primljeno oko 1.000 pacijenata sa simptomima moždanog udara.

Načelnik ove klinike dr Siniša Miljković kaže da je ova bolest pretežno bolest trećeg životnog doba.

Simptomi

– Međutim, u posljednje vrijeme imamo dosta pacijenata u životnoj dobi od 45 do 65 godina, oko 30 odsto. S druge strane, oko 10 odsto naših pacijenata su osobe mlađe od 45 godina – ističe Miljković.

Objašnjava da su najčešći simptomi oduzetost polovine tijela, iskrivljenost lica, poteškoće s govorom, često gubitak ravnoteže, ponekad jaka glavobolja i povraćanje, ako se radi o hemoragijskom moždanom udaru.

Foto: Srna

– Simptome je najlakše zapamtiti kroz skraćenicu GROM: G – govor, R – ruka ili slabost ruke i noge, O – obraz, odnosno slabost i iskrivljenost mišića lica, M – minute, što prije se javiti neurologu, jer u okviru četiri do pet sati od početka simptoma možemo da krenemo s adekvatnom terapijom – naglašava Miljković.

Faktori rizika

Faktori rizika, odnosno osobe koje su u riziku, jesu pacijenti koji imaju visok krvni pritisak, povišene masnoće u krvi, dijabetes, pušači, osobe koje konzumiraju alkohol.

– U riziku su i osobe koje imaju takozvani sjedeći posao, odnosno osobe koje se ne kreću dovoljno i nemaju fizičke aktivnosti, osobe s povećanom tjelesnom težinom, gdje je posebno opasna takozvana abdominalna ili stomačna gojaznost, te osobe s nekim srčanim tegobama, a srčane aritmije su najčešći uzrok moždanog udara kada je riječ o tim bolestima. Na našim prostorima to su najčešći uzroci, tako da je preko 80 odsto pacijenata sa povišenim krvnim pritiskom, dok oko 60 odsto ima povišen holesterol – kaže Miljković.

Rano prepoznavanje znakova i hitno liječenje u specijalizovanoj jedinici za moždani udar su od suštinske važnosti. Najveći napredak u liječenju bolesnika sa određenim oblikom ishemijskog moždanog udara je postignut primjenom takozvane trombolitičke terapije, koja četiri puta povećava mogućnost dobrog konačnog ishoda, a koja se godinama primjenjuje u Jedinici za moždani udar UKC RS.

Terapija

Trombolitičkom terapijom se djeluje na sam uzrok bolesti, odnosno, ovaj lijek razgrađuje tromb-ugrušak na mjestu gde je nastao. Međutim, ona se može dati samo ako pacijent stigne u okviru od četiri i po sata od nastanka moždanog udara. Zato je izuzetno važno da se pacijent, čim osjeti simptome ili posumnja na moždani udar, javi ljekaru ili direktno neurologu kako bi se što prije reagovalo.

Skrining na postojanje fibrilacije atrija, vrste aritmije, od izuzetnog značaja je zato što se smatra da će od pacijenata koji imaju ovaj tip aritmije svaki peti dobiti moždani udar, a svaki sedmi dobiti ponovljeni moždani udar. Moždani udari koji su posljedica ovog tipa aritmije ne samo da izazivaju tešku invalidnost – oduzetost polovine tijela, smetnje govora, nego su praćeni i značajno većim procentom umiranja, tako da se smatra da čak do 50 odsto pacijenata umire u prvoj godini od nastanka moždanog udara. Sve ovo može da se spriječi blagovremenim otkrivanjem srčanog poremećaja i davanjem lijekova koji sprečavaju zgrušavanje krvi i preveniraju moždani udar, naglašavaju u UKC.

Poslije 40. nema zdravih, samo nepregledanih

Jedan od najvažnijih načina prevencije svakako je i ultrazvuk krvnih sudova vrata i glave kojim se otkriva u kakvom stanju se nalaze krvni sudovi koji dovode do moždanog udara. To treba da urade svi pacijenti s navedenim faktorima rizika, odnosno sve osobe preko 40 godina starosti bar jednom godišnje.

– Kaže se da preko 40 godina nema potpuno zdravih osoba, postoje samo nepregledane osobe koje misle da su zdrave – ističe Miljković.

Dodaje da je prevencija najefikasniji način borbe protiv moždanog udara.

– U prevenciji utičemo na sve navedene faktore rizika. Prekid pušenja, konzumacije alkohola, smanjenje masnoća u krvi, povećanje fizičke aktivnosti, regulisanje šećera u krvi, smanjenje krvnog pritiska, promjena načina ishrane, redovno uzimanje lijekova za pritisak, za masnoće, aritmije. Preporuke stručnjaka su da se poveća fizička aktivnost, smanji unos masti i soli u organizam kroz ishranu, te da se uvede takozvana mediteranska ishrana, a to podrazumijeva povećani unos voća, povrća i ribe – ističe Miljković.

(srpskainfo)

PODIJELI

Ostavi komentar

Unesite vaš komentar!
Unesite ime!